Sredinom lipnja (13.6.2024.) je jedan takav “Dublin-let” organiziran i iz Stuttgarta. Tada je službeno potvrđeno kako je on bio “krcat” – u Zagreb je njime, između ostaloga, prebačena i jedna osoba protiv koje je u Bavarskoj bio pokrenut istražni postupak zbog sumnje u ekstremističko djelovanje. Taj strani državljanin je izravno iz istražnog zatvora bio prebačen na aerodrom u Stuttgartu, odnosno vraćen u Republiku Hrvatsku. Let iz Münchena za Zagreb nije bio tajan. Bavarske vlasti su o njemu obavijestile javnost pismenim priopćenjem. Njemačke vlasti ubuduće žele povećati broj takvih letova prema inozemnim destinacijama, ne samo prema Hrvatskoj. Savezna Republika želi naime pojačati tempo protjerivanja osoba koje nemaju pravo na zaštitu. Nijemci su u 2023. u skladu s Dublinom III htjeli deportirati 74.622 osobe u druge zemlje EU-a, prenosi Index.
U 2023. godini Njemačka je poslala velik broj zahtjeva za povratak migranata prema drugim EU zemljama, uključujući Hrvatsku (16.704 zahtjeva) i Italiju (15.749 zahtjeva), što znači da je tražila da te zemlje preuzmu odgovornost za migrante koji su prvotno ušli u EU preko tih zemalja. Međutim, unatoč velikom broju tih zahtjeva, većina nije bila ispunjena. To znači da većina migranata, unatoč tome što je bila zakonski dužna biti vraćena u te zemlje, nije deportirana. Tijekom 2023. godine, iako su druge EU zemlje pristale prihvatiti oko 55.000 migranata koji su podlijegali pravilima Dublin III (koja reguliraju vraćanje migranata u prvu zemlju EU koju su posjetili), samo je 5.053 migranta zapravo deportirano. To pokazuje veliku nesrazmjernost između broja poslanih zahtjeva za deportaciju i stvarnog broja osoba koje su zapravo vraćene u te zemlje. Razlozi za to uključuju proceduralne prepreke, administrativne kašnjenja, pravne izazove ili to što migranti izbjegavaju povratak, bilo zbog skrivanja ili podnošenja žalbi.
U prvoj polovici 2024. godine, Njemačka je poslala oko 40.000 zahtjeva za prijem migranata prema drugim zemljama EU-a, no rezultat toga bio je samo oko 3.500 stvarnih deportacija. To znači da je samo mali postotak migranata koji su bili obuhvaćeni tim zahtjevima zapravo vraćen u zemlje koje su trebale preuzeti odgovornost za njih, dok je ostatak ili ostao u Njemačkoj, ili je ponovno izbjegao deportaciju zbog administrativnih ili pravnih problema.
Hrvatska je u ovom procesu suradljivija od Italije, koja se protivi prihvatu migranata. Tijekom sastanka u Münchenu, bavarski ministar unutarnjih poslova Joachim Herrmann i njegov hrvatski kolega Davor Božinović istaknuli su važnost “konzekventnog osiguravanja vanjske granice EU-a” i suradnje u deportacijama na temelju Uredbe Dublin III.
Međutim, deportacije su često otežane zbog skrivanja migranata ili zabrane povratka od strane sudova, a samo 37 % planiranih deportacija u 2023. godini bilo je uspješno realizirano. U prvih devet mjeseci 2024. godine, više od 60 % planiranih deportacija nije provedeno.
Njemačka je pod sve većim političkim pritiskom zbog migracijske politike, posebice s jačanjem desničarskih stranaka kao što je AfD, koja zahtijeva stroži pristup prema migracijama. Savezni kancelar Olaf Scholz obećao je veću učinkovitost u realizaciji deportacija.
