Izravni udjel turizma u BDP-u Hrvatske iznosi 11,32 posto, a ne 20 posto, kako se često navodi u javnosti, što potvrđuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u srijedu. Ukupni udio svih turističkih djelatnosti, uključujući prijevoz i trgovinu, iznosi 24,5 posto, no u tom se iznosu računa i trošak koji gost iz Karlovca može imati prilikom posjeta Zagrebu, kao što je kupovina krafne ili plaćanje runde.
Prema najnovijim podacima DZS-a, koji se odnose na 2022. godinu, bruto dodana vrijednost turističkih djelatnosti bila je 104 milijarde kuna, što čini 24,53 posto ukupne bruto dodane vrijednosti. Izravna bruto dodana vrijednost turizma iznosila je 44,7 milijardi kuna, ili 10,54 posto ukupne bruto dodane vrijednosti.
Izravni bruto domaći proizvod turizma u 2022. godini iznosio je 57,7 milijardi kuna, što je 11,32 posto BDP-a. Ove brojke su vrlo slične onima iz prethodnih godina, a posljednji podaci za 2019. pokazuju da je izravni udio turizma u BDP-u iznosio 11,82 posto.
Podaci temelje na Satelitskom računu turizma, koji omogućuje procjenu izravnog ekonomskog doprinosa turizma hrvatskom gospodarstvu. Udio turističkih djelatnosti u BDP-u u 2016. godini bio je 24,41 posto.
Iako turizam kao posebna djelatnost nije izdvojen u Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD), metodologija koja se koristi za ove izračune, prema riječima Damira Krešića, ravnatelja Instituta za turizam, i dalje je najobjektivnija koju imamo.
Unutarnja turistička potrošnja u 2022. godini iznosila je 115 milijardi kuna, dok su domaći turistički izdaci činili 14 milijardi kuna, odnosno 12,41 posto unutarnje turističke potrošnje. Dolazni turistički izdaci, pak, činili su 87,59 posto tih izdataka.