Od ranog jutra Splićani i njihovi gosti “spuštaju” se u centar grada na proslavu blagdana svetog Duje.
Nema sumnje da će najviše ljudi biti u poslijepodnevnim satima, kada će se nakon ručka i kratkog odmora uputiti prema Rivi i ostati do kasno navečer, dok god ne pukne zadnji vatromet na nebu iznad Dioklecijanove palače i luke.
Nadbiskup splitsko-makarska i metropolit Zdenko Križić, koji je ove godine prvi puta vodio misno slavlje za svetog Dujma, u svojoj je propovijedi istaknuo veličinu Dujma kao mučenika jer…
– Mučenici nisu bili ljudi koji su voljeli smrt, nego su voljeli život. Oni su u svojoj vjeri iskusili Isusovu blizinu i istinu koju je Isus naviještao, a ta je da je on uskrsnuće i život. Zbog te istine oni nemaju straha dati ovozemaljski život jer su bili uvjereni da dobivaju onaj vječni gdje više nema ni suze ni boli. Za njih umrijeti ne znači izgubiti život. Sa smrću gubi samo onaj koji se poslije smrti ničemu ne nada. Mučenici ne daju život iz nekog vjerskog fanatizma, nego iz dubokog iskustva Boga. Kada su stavljeni pred izbor: život ili Bog, izabrali su Boga. Nisu izabrali smrt nego su izabrali Boga.
Slavlje Dujma, rekao je, nije povratak u prošlost nego učenje kako živjeti u sadašnjosti.
– Zahvaljujemo Bogu što danas gdje živimo nismo pozvani biti svjedoci krvlju, ali jesmo biti svjedoci autentičnim kršćanskim životom, ljubavlju i služenjem. Danas je baš tu glavni problem na koji Crkva najviše upozorava: da ne budemo kršćani samo imenom, nego životom. Ako kršćanin nije životom prepoznatljiv kao kršćanin, on onda ne samo da nije svjedok nego je sablazan i kamen spoticaja drugima. Jer takvi nažalost žive vjeru u kojoj se ne vidi Boga. Oni vjerojatno nisu protiv Boga, ali je njihov odnos s Bogom takav da nema nikakvog utjecaja na njihov život. Oni su, rekli bismo, vjernici „za svaki slučaj“.
Imao je poruku za kršćanske obitelji…
– Mnogi kršćanski roditelji se pobrinu tek da im djeca prime sakramente inicijacije, pa i to, ako je ikako moguće nekim prečacem, zaobilaženjem određenih obaveza. Djeca, kod takvih roditelja, teško mogu vidjeti da im je Bog u životu važan, da drže do Božjih zapovijedi. Odnos s Bogom im je krajnje oskudan. A ako ga i ima, on se puno više sastoji u prigovaranju Bogu nego li u štovanju Boga, nažalost, u služenju Božjim imenom u psovki, puno više nego li u molitvi. Tako djeca rastu bez da pred očima imaju autentične uzore vjere. Zato se danas za mnogu djecu, koja se rode i krste, ne vidi nikakvo jamstvo da će i postati kršćani, baš zato što se u životu njihovih roditelja ne vidi da im vjera visoko kotira na ljestvici vrijednosti.
Ne treba se obeshrabriti što je vjernika manje, niti što župa može brojati 3 tisuće krštenika, a na nedjeljnoj misi ih nema niti 10 posto.
– Čak je, rekao bih, i normalno da kršćanska zajednica bude mala, da bude „malo stado“, kako će govoriti Isus. Ali je važno da taj mali broj bude autentičan. Stoga se danas ne trebamo žalostiti što su prošla vremena kršćanskih masa, nego se radovati malom broju vjernih koji znaju kome su povjerovali i trude se biti dosljedni. Zahvalni smo Bogu što u našem narodu danas ima podosta takvih.
Prije početka procesije s relikvija svetog Dujma, svim je sugrađanima Dan grada čestitao poteštat Ivica Puljak. Župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban citirao je Statut grada, i to u dijelu “otvorimo vrata grada, pustimo bodule i vlaje, posjetitelje, putnike namirnike”.
– Živimo u miru i ljubavi na svetoga Dujma, za što je on i prolio krv. Mene veseli što Dujam okuplja sve s područja Splitsko-dalmatinske županije, ne treba zaboraviti da je zaštitnik i Splitsko-makarske nadbiskupije.
U procesiji su, među ostalima, bila i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, američka veleposlanica Nathalie Rayes, gradonačelnici pojedinih prijateljskih gradova, saborski zastupnici iz prošlog saziva sabora, vijećnici, pročelnici…
** Ovaj sadržaj financiran je sredstvima grada Splita temeljem Javnog poziva za financiranje programskih sadržaja lokalnih medija u 2024. godini.