Splitsko-dalmatinska županija zadnjeg dana mjeseca rujna proslavila je svetkovinu svog zaštitnika
svetog Jeronima, onoga koji čuva Dalmaciju i Dalmatince. Da sveti Jeronim bude glavni nebeski
zaštitnik naše županije, zaslužan je župan Blaženko Boban koji je svoju ideju odlučio pretočiti u
djelo. Vođen legendom kako je sveti Jeronim moleći se Bogu i udarajući kamenom u prsa, ponavljao da mu oprosti jer je Dalmatinac.
Upravo sveti Jeronim, zapravo dan županije Splitsko-dalmatinske, bio je povod da u novoj rubrici, u kojoj je prošlog tjedna “svojih pet minuta” dobio novi prvi čovjek splitske bolnice, s razlogom sada popričamo sa Blaženkom Bobanom kojemu se bliži kraj drugog mandata na mjestu župana. Te 2017. godine Boban je zamijenio Zlatka Ževrnju, a nakon posljednjeg je izbornog boja s nekolicinom tadašnjih članova Domovinskog pokreta oformio funkcioniranje Županijske skupštine. Izdogađalo se puno toga u županiji za vrijeme Bobanovih mandata, a i dalje nije poznata njegova politička sudbina budući da se intenzivno govori da je došlo vrijeme za mlade snage, možda i u vidu njegova zamjenika Stipe Čogelje.
Nećemo krenuti s teškom temom pa onda pitanje glasi – što vam je najmilije napravljeno u posljednjih godinu dana?
– Dopustite mi da još jednom zahvalim svim županijskim vijećnicama i vijećnicima u prošlom sazivu koji su prihvatili moj prijedlog da svetoga Jeronima slavimo kao našega zaštitnika i da Dan Splitsko-dalmatinske županije bude upravo na njegov blagdan. Ovogodišnje obilježavanje je proteklo kroz niz aktivnosti posvećenih svetom Jeronimu, ali i kroz podsjetnik o projektima za napredak Splitsko-
dalmatinske županije i dobrobit naših sugrađana. Sama svečana sjednica je bila na vrhunskoj razini i uistinu proteklih dana dobivamo pohvale za njezinu organizaciju. Trenutak je to da se izlože sve aktivnosti u proteklom razdoblju, ali i one koje planiramo realizirati do iduće svečane sjednice.
Od svih projekata srcu su mi najmiliji demografski projekti. Nedavno smo podijelili novi 31 ugovor iz projekta “Tu je tvoj dom”. S time smo došli do brojke od 320 ugovora mladim obiteljima koje će naći svoj dom u Zagori i na otocima.
Ove godine u županiji su predstavili projekt Pravo misto – mrežnu stranicu na kojoj se nalaze programi subvencija, poticaja i novačnih pomoći u Splitsko dalmatinskoj županiji…
– Mi u Splitsko-dalmatinskoj županiji osjetili smo potrebu da radi naših sugrađana imamo sve projekte na jednom mjestu. Kroz Pravo misto naši sugrađani, u ovoj brzoj dinamici življenja, na jednom mjestu mogu saznati što sve mogu ostvariti u suradnji sa Splitsko-dalmatinskom županijom.
Na Pravom mistu imamo 100 programa koje provodimo za potrebe naših sugrađana svih dobnih uzrasta s cijelog područja naše županije. Projekti i programi su obojeni željom građana, a nisu obojeni nikakvim politikantstvom niti prepucavanjima. Niti jedan od tih programa ne poznaje
nikakvu opredijeljenost. Na nama je da svim građanima idemo ususret, a otkad smo krenuli s Pravim mistom vidimo povećani broj zainteresiranih za naše programe, bilo da se radi o učenicima, studentima, OPG-ovcima, mladim poduzetnicima ili ženama poduzetnicama.
Gradi se tunel Kozjak oko kojega se vode brojne polemike, politička prozivanja, ali i inicijativa građana koji smatraju kako se uzalud troši 100 milijuna eura. Kako vi gledate na sve to?
– Grad Split kao drugi najveći grad u Republici Hrvatskoj nažalost ima samo jedan ulaz i izlaz prema
autocesti. Znam da je konfiguracija terena takva, ali imamo rješenje u vidu tunela Kozjak, nastavak preko D8 te mosta Brižine – Stinice. Moram još jednom zahvaliti što je pokrenut taj iznimno vitalan projekt. Je li netko prepoznao problem nakon 15 godina ne mogu sada govoriti. Činjenica jest da je projekt iznimno bitan iz više aspekata. Pa pogledajte Imotsku krajinu od otvaranja tunela Sveti
Ilija. To područje postalo je naša Provansa. Zapadni dio naše županije još uvijek nažalost nije na toj razini. Iskreno se nadam da će i taj dio zaista procvjetati u svim segmentima – gospodarskim, ekološkim i turističkim. Osobno sam se založio za taj projekt jer sam uvjeren da će profitirati cijeli
bazen Solin-Kaštela-Split.
Što se tiče kritičara, ne sjećam se niti jednoga projekta koji nije imao kritičare. Sjetimo se samo Pelješkoga mosta kojim smo svi ostali zadivljeni, a prije realizacije je itekako bilo oponenata. Uvijek je bilo ljudi koji iz tko zna kakvih razloga kritiziraju, ali napredak nitko ne može zaustaviti. Od ovoga projekta profitirat će svi – Zagora, Kaštela, zračna luka Sveti
Jeronim i cijeli Split.
Tu je i neizostavno pitanje brze ceste prema Omišu, obećanja staroga već dva desetljeća. Predsjednik Vlade Andrej Plenković, planira završetak projekta do 2025.godine. Koliko vi planirate gurati taj projekt obzirom da je promet do Omiša, posebice u vrijeme sezone, vrlo gust?
– Smatram da sam kao župan dužan voditi brigu o svemu onome što se tiše naših sugrađana, bez obzira na to je li neko pitanje u nadležnosti županije. Stoga smo u sinergiji s Vladom i resornim ministarstvom pokrenuli značajne infrastrukturne projekte na području Splitsko-dalmatinske
županije, uključujući i brzu cestu od Trogira do Omiša. Pola ceste je gotovo, a radi se intenzivno i na drugim dijelovima prometnice. Uvjeren sam da ćemo u što skorije vrijeme i tu žilu kucavicu dovesti do rješenja.
Često ste govorili da su vam najvažniji projekti, demogradski projekti pa i sada…
– Točno! Infrastrukturu moramo imati, ali čemu nam sve to ako na tom području uskoro neće biti stanovništva. Čovjek je u fokusu infrastrukturnih i svih ostalih projekata. Zbog toga je demografija najbitnija. Veseli me da posljednjih godina središta naše Zagore poput Sinja i Imotskoga imaju
demografski plus jer će se i oko njih širiti pozitivan smjer razvoja. Zato smo realizirali demografske projekte poput Tu je tvoj dom, Budi tu, Povratak korijenima i niz drugih. Ne zaboravimo niti projekte poput ugradnje solara, potpora OPG-ovima te potpora mladim poduzetnicima i ženama
poduzetnicama te studentima i učenicima. Sve su to projekti koji se naslanjaju na demografsku sliku.
Iduće godine stižu i lokalni izbori, među ostalim i izbori za župana. Idete li u treći mandat?
– HDZ je iznimno ozbiljna stranka. HDZ je stranka koja ima svoja tijela. HDZ je stranka koja je sve aktivnosti uvijek radila kroz svoja tijela, bilo da se radi o općinskim, gradskim, županijskim tijelima ili nacionalnoj razini. Tako je i ovaj put – niti mogu reći da prepuštam bilo kome mjesto, niti mogu reći da sam kandidat. Znam samo da imamo niz aktivnosti koje trebamo za naše građane dovesti do
kraja. Odluku o tome tko će na kojoj razini biti kandidat donosi Županijski odbor HDZ-a i ja ću ga apsolutno poštivati.
Posljednja tri desetljeća HDZ je na čelu Splitsko-dalmatinske županije…
– Ne razumijem ljude koji misle da je od njih sve počelo niti razumijem ljude koji misle da će doći sudnji dan ako izgube izbore. Splitsko-dalmatinska županija ima kontinuitet rada i stoga zahvaljujem svima onima koji su i u prošlosti dali svoj obol razvoju Splitsko-dalmatinske županije.
Sve to građani razumiju i zbog toga daju povjerenje HDZ-u dugi niz godina. HDZ je stožerna stranka hrvatskoga naroda, koja je u najtežim trenutcima predvodila borbu za neovisnost hrvatske.
Nastavili smo s razvojem Hrvatske i naše županije. Puno toga je napravljeno i očito građani to
prepoznaju. Politika HDZ-a uvijek je okrenuta prema narodu.
Županije su često na udaru dijela javnosti i političke oporbe zbog visokih rashoda, broja zaposlenih,
a neki se zalažu za njihovo ukidanje…
– Danas građani imaju potrebu ići u dom zdravlja, djeca idu u školu, građani se voze županijskim prometnicama. Niz aktivnosti građani provode za koje uistinu ne znam kako bi ih provodili da nema županija. Stoga, županije su nužne za približavanje svih segmenata života građanima. Splitsko-
dalmatinska županija ima luke, škole, prometnice županijske razine, dom zdravlja, umirovljeničke
domove… Teško je zamisliti odvijanje života samo na razini gradova. Priča o ukidanju županija je stara, deplasirana priča. Moram istaknuti kako ni u prijašnjim vremenima nisam razumio kolege koji zagovaraju ukidanje županija, a natjecali su se za župana.
Uz Zagoru i Split, i otoci su kroz zajednički projekt uspjeli europskim sredstvima realizirati 25 projekata. Zbilja dobra poruka, kada se razne političke opcije, mogu ujediniti u zajedničkom cilju boljitka za građane…
– Kako god ulažemo u Zagoru i priobalje, vodimo računa i o našim otocima. Vratit ću se na demografsku sliku. Moram naglasiti da Vis, Supetar, Postira, Šolta i još neke lokalne zajednice bilježe pozitivan prirodni prirast u posljednjih nekoliko godina što znači da život na otocima buja.
Što se tiče ovih 25 projekata, Vlada je, s obzirom na razvijenost lokalnih zajednica na pojedinim otocima, formirala posebnu nišu za kandidiranje isključivo lokalnih zajednica s otoka. Oni su, neovisno o političkom opredjeljenju, prepoznali potrebe svojih lokalnih zajednica te u sinergiji sa Splitsko-dalmatinskom županijom kandidirali. Iz toga novoga programa ćemo dobiti više od 38
milijuna eura samo za naše otoke. Ta sredstva će se uložiti u škole, prometnice, dječje vrtiće, ekologiju i brojne druge projekte na otocima. Međutim, ne zaboravimo da smo u proteklom razdoblju i mi intenzivno radili na opremanju luka, kao prozor u svijet našim otočanima. Izgradnju
niza luka smo realizirali kroz Lučku upravu Splitsko-dalmatinske županije i kroz to smo napravili
jedan veliki iskorak.