Article

//www.dalmacijanews.hr/files/627e21e8ecdbd1bba28b4765/80

Tribina o civilnom društvu u Splitu: "Bili smo dovoljno ljuti da se udružimo u konzorcij"

Postajemo sve više administrativni djelatnici, a sve manje se zapravo bavimo svojom misijom - radom na društvenoj promjeni, podršci ranjivim skupinama, zagovaranju za prava manjina, zaštiti okoliša, moglo se čuti od korisnika Europskog socijalnog fonda

Tribina “Civilno društvo od aktivista do administratora” bila je prilika da se u Splitu progovori o projektnom financiranju ali i sve većem administrativnom opterećenju s kojima s suočavaju organizacije civilnog društva u svakodnevnom radu.

- Postajemo sve više administrativni djelatnici, a sve manje se zapravo bavimo svojom misijom - radom na društvenoj promjeni, podršci ranjivim skupinama, zagovaranju za prava manjina, zaštiti okoliša…- prve su reakcije na sve zahtjevnije izvještavanje s kojima se korisnici Europskog socijalnog fonda susreću složili su se sudionici Tribine: Blaženka Sečkar (Gong), Mirjana Kučer (Udruga Domine), Ivana Krstulović Baković (Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce) i Kornel Šeper (Udruženje za razvoj kulture “URK”/ Klub Močvara).

Mogli smo čuti razna iskustva udruga koje postoje više od 20 godina. Na prvi pogled vrlo različita skupina aktivista koju veže mnoštvo zajedničkih problema. Osim tužbe koju je "Sunce" pokrenulo radi netransparentnosti u natječaju koji se bavi antikorupcijom i transparentnosti politika na lokalnoj razini preko iskustva "URK- a" o poteškoćama u provedbi natječaja namijenjenog društvenim poduzetnicima, predstavljena je Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) kao neovisno tijelo Europske unije odgovorno za istrage, kazneni progon i podizanje optužnica za kaznena djela kojima se šteti financijskim interesima EU-a …

Sagorijevanje djelatnika ili pak poslovanje koje dovodi do ruba egzistencije sa svakim novim uvjetno prihvaćenim Zahtjevom za nadoknadom sredstava ili nekoliko rundi nadopuna poznatih pod frazom "Pojasnite molim!" bila je motiv za kreiranje popratne izložbe uz tribinu pod nazivom "Greatest *hits projektnog izvještavanja".

- Na humorističan smo način željeli prikazati s kakvim se apsurdima susrećemo. Ukazati na besmisao administrativnih zahtjeva i pritisaka na projektima unatoč redovitim revizijama i kontrolama, a sve aktivnosti su unaprijed isplanirane, objašnjene i odobrene. Provedba projekata odobrenih iz Europskog socijalnog fonda postala je svima vrlo izazovna - pojasnila je Blaženka Sečkar iz Gonga.

Toliko izazovna da su neke udruge odlučile da se neće prijavljivati na natječaje ESF-a dok god ne postanu ravnopravni partneri u rješavanju društvenih problema.

- Ugovori o provedbi ne daju nam nikakva prava kao korisniku. A pravila se u tijeku provedbe promijene i nekoliko puta. Prije desetak godina naša je odluka bila da se nećemo prijavljivati kao organizacija na takve natječaje. Opterećeni utegom da stvari budu transparentne, zapravo smo dovedene u poziciju ne ravnopravnih i nejednakih pregovarača. Nismo dosegli nivo partnerskog odnosa! Zaposlenici provedbenih tijela nažalost su, u najmanju ruku uplašeni i to ih ograničava u radu. Sve to je dovelo do naše odluke da tražimo donatore kojima je bitno da se bavimo našom svrhom i donosimo rješenja za mnogobrojne problema. Stvar je odnosa povjerenja! Ako su nam odobrili projekt i procijenili da je on dobar, zašto u provedbi nije i jednoj i drugoj strani u interesu da se rezultat postigne? Opterećuju nas nepotrebno. A zaklada koja bi trebala biti podrška razvoju civilnog društva, kao što joj to i naziv govori, nažalost nama kao udrugama tu podršku više ne pruža. EU fondovi dostupni preko naših provedbenih i upravljačkih tijela od početka su nažalost administrativno vrlo kompleksni. No na sreću postoje donatori koji nas manje opterećuju i žele podržati naš rad – u svojem je izlaganju poručila Mirjana Kučer iz Udruge Domine.

Da su kreativni i inovativni unatoč svim preprekama dokazuje i nova socijalna inovacija financirana sredstvima Active citizen fonda Projekt Pro-NGO – kvalitetnijim upravljanjem do društvenih promjena. Fraza "Molim pojasnite!“ dovela je do novog momenta.

- Bili smo dovoljno ljuti da se udružimo u konzorcij i zajedno osmislimo projekt koji možda djelomično odgovori na naše probleme. Projektom razvijamo softversko rješenje za praćenje projekata ali i educiramo predstavnike organizacija civilnog društva iz područja korištenja digitalnih alata, zagovaranja i komunikacijskih vještina te financijskog upravljanja. Svjesni smo da je to veliki izazov ali na tragu međusobnog povjerenja i solidarnosti organizacija možda si uspijemo olakšati provedbu! - zaključuju nositelji projekta.

 


hr Fri May 13 2022 11:16:52 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/6288b4be18d1cbb81a8b45bc/80
Foto: Ivana Ivanović/DalmacijaNews

[FOTO] Hod za život u Splitu: Građani u povorci šetali od Rive do Zvončaca

Cilj je prema riječima organizatora skretanje pažnje na poštivanje svakoga ljudskog života
U Split je jutros počeo Hod za život čiji cilj je prema riječima organizatora skretanje pažnje na poštivanje svakoga ljudskog života. Njihov stav je da život počinje začećem i da ga treba štititi od tada do smrti. Šetnja građana počela je na Rivi i nastavia se do Zvončaca gdje je održan prigodni program.
hr Sat May 21 2022 11:46:15 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/6288a83918d1cbb81a8b45a6/80
Foto: Ivana Ivanović/DalmacijaNews

Matijević prije Hoda za život poručio: "Splitu treba fond za medicinsku potpomognutu oplodnju"

Mjeru je bio već predložio kao vijećnik, ali ga je bivši gradonačelnik Ivica Puljak molio da povuče amandman iz samo njemu znanih razoga
Član Predsjedništva SDP-a Ivan Račan, predsjednik splitskog SDP-a Damir Barbir te njihov gradonačelnički kandidat Davor Matijević okupili su jutros predstavnike medija ispred splitske ribarnice, taman pred okupljanje Hoda za život stotinjak metara dalje na Rivi.

- Ne slažem se s idejama Hoda za život, no uvažavam pravo na izražavanje stavova. SDP će se zalagati da u Ustav uđe pravo žene na pobačaj. Stečeno pravo se ponovno dovodi u pitanje, a SDP će krenuti u zakonsku incijavitu izmjene Ustava, da pravo izbora postane Ustavna kategorija i da prestane biti podložno interpretacijama. Pravo na izbor ne smije biti ugroženo - rekao je u kratkom obraćanju Račan.

Kandidat za splitskog gradonačelnika Matijević je naglasio kako Splitu treba fond za medicinski potpomognutu oplodnju.

- Oko 100 tisuća parova u Hrvatskoj ima potrebu za medicinski potpomognutom oplodnjom, svake godine obavi se 10 tisuća zahvata nakon kojih se rodi 1200 djece. Godišnje se u Splitu na takav način rodi oko 100 djece. Predlagao sam kao gradski vijećnik da Split dobije fond za medicinski potpomognutu oplodnju. Nadam se da ću doći u priliku provesti tu mjeru u djelo. Tada sam predlagao fond 600 tisuća kuna ih kojeg bi se sufinancirao postupak. Imamo općinu Gradac koja je to uvela prije tri godine i ta mjera daje rezultate - istaknuo je Matijević dodavši i to da kada je tu mjeru predložio kao vijećnik, da ga je bivši gradonačelnik Ivica Puljak molio da povuče amandman.

- Iz kojeg razloga, mogu samo nagađati. MOST je bio protiv te mjere. Ja to ne zamjeram kolegama. Mi se duboko ne slažemo s njihovim vrijednostima, ali smatramo da imaju pravo na svoj stav. Zamjeram Puljku koji se predstavljao kao gradonačelnik i lijeve opcije i centra. Ovo je tema od koje nema potrebe da se prepucavamo, to je jasna demografska mjera koja može polučiti rezultate - zaključio je Matijević.
hr Sat May 21 2022 10:52:28 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/606b2f486f52df3b248b4600/80
Foto: DalmacijaNews

Pročelnica iz Banovine našem novinaru: “Posložite Vi sve u tri mjeseca, kandidirat ću vas za Nobelovu nagradu!”

"Očito ste premladi pa nemate iskustva i ne znate puno o obimu i vrsti poslova" - započela je pročelnica jedan odgovor na naš upit...
Jedinice lokalne samouprave preuzimaju poslove upravljanja i održavanja javnih skloništa na svojem području, članak je 96. Zakona o sustavu civilne zaštite koji je na snazi od 15. srpnja 2015. godine. Doživljavao je izmjene, ali ta je točka ostala nepromijenjena.

Grad Split ima 115 skloništa osnovne zaštite i još deset dopunskih. U nekima su zakupci, budući da se temeljem Zakona javna skloništa u miru mogu dati u najam, ali se na zahtjev nadležnog tijela civilne zaštite, bez odgode, moraju isprazniti u najkasnije 24 sata. Neka skloništa se i koriste, pojedina su zapuštena, jedno čak spremno za deložaciju.

Skloništa su bila pod ingerencijom Službe za mjesnu samoupravu, zaštitu i spašavanje, a onda su stavljena pod plašt Službe za gospodarenje gradskom imovinom.

- Njima se bavio samo jedan službenik. Radio je sve, od zakupa, do javnih nabava, održavanja… Službenik je otišao u mirovinu u prosincu 2021. godine - u pisanom je odgovoru nabrojila Marijana Bronzović, pročelnica po ovlaštenju Službe za gospodarenje gradskom imovinom u Banovini, a koja je u veljači ove godine sjela na tu fotelju.

Skloništima se bavio Zdenko Radovniković.

- Kako sam Službu preuzela prije nepuna tri mjeseca, a smatram da je osnovu svakog posla kvalitetna, točna i ažurirana baza podataka, u smislu postojanja iste trenutno se radi scan svih skloništa iz kojeg će biti razvidno koje daljnje korake eventualno treba poduzeti - objasnila je Bronzović.

U odgovoru je uz pojedinačne brojke o stanju u skloništima koristila termin "cca" (circa, odnosno "oko"), iako postoji popis skloništa (kojeg smo dobili u posjed, op.a.), a u kojem se točno navodi koja se skloništa koriste, koja su u zakupu ili su prazna. Popis je iz travnja 2022. godine.

Kad smo ustvrdili da nevjerojatno zvuči da se jasni brojčani podatci kazuju u približnim vrijednostima, dobili smo ovo:

- U ranijem odgovoru izrijekom je navedeno da Grad Split upravlja sa 117 skloništa koja je preuzeo od Policijske uprave splitsko-dalmatinske, prema tome pročelnica vrlo dobro zna broj skloništa kojima Grad upravlja. Navedeno Vam je da je cca 55 skloništa u zakupodavnom odnosu iz razloga što se nekoliko korisnika očitovalo da nakon isteka ugovora vjerojatno neće nastaviti zakup, a ugovori su im pred istekom i taj broj je promjenjiva varijabla - napisala je Bronzović.

Predmet upita nije bila budućnost, nego aktualno stanje.

Nekoliko dana prije Bronzović je komentirala kako se "radi scan svih skloništa". U novom odgovoru dio je poznat, naglasak skeniranja je "na skloništima koja su prazna te na onima koja se koriste kao skladišta pa se pretpostavlja da se redovito ne otvaraju".

- Zašto to prije netko nije napravio, ja ne znam - pita se i sama pročelnica po ovlaštenju Službe za gospodarenje gradskom imovinom.

Da kao odgovor na legitiman upit nije prihvatljivo da je netko na tu funkciju stigao ima tri mjeseca, reagirali smo u službeno poslanom upitu. Oglasila se i Marijana Bronzović.

- Očito ste premladi pa nemate iskustva i ne znate puno o obimu i vrsti poslova kojima se bavi Gradske uprava. Kao građanin to ne morate znati ali kao novinar bi morali. Ajde sjednite Vi na ovo mjesto i pokušajte se o kompletnoj gradskoj imovini informirati i sve posložiti u nepuna tri mjeseca: zakupe, najmove, uknjižbe, kupoprodaje, prvokupe, procjene… i pri tom voditi računa o održavanju i rukovanju kompletnom gradskom imovinom. Ja ću Vas kandidirati za Nobelovu nagradu!

Bronzović je uvodno navela kako je taj drugi službeni upit bio “zlonamjerno intoniran”.

Marijana Bronzović niz je godina u splitskoj Gradskoj upravi. Od urbanizma, prostornog planiranja, savjetnice za sport pa do gradske imovine, tako je poslagan put nekoć prve žene Društva arhitekata. Poznata je postala nakon što ju je tadašnji gradonačelnik Željko Kerum smijenio pa se za takav potez pokajao.

U Banovini obnaša i funkciju povjerljive osobe kojoj su dužnosti vezane za nepravilnosti u upravljanju sredstvima institucija u javnom sektoru i koja promiče poštivanje zakonskih rješenja u poslovanju.

Štoviše, prije nekoliko je tjedana, dok je još bio gradonačelnik Ivica Puljak, Bronzović doveo pomoć u liku Maje Đerek kojoj je u opisu posla "savjetovanje i stručna pomoć oko izrade Registra imovine Grada Splita te se obvezuje sudjelovati u izradi Registra imovine Grada Splita i Gradu Splitu pružati savjetodavne usluge i stručnu pomoć oko njegove izrade, sve do njegove uspostave".

Mjesečno za takve usluge prima naknadu od 14 tisuća kuna u bruto iznosu.

hr Fri May 20 2022 22:48:50 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/6287f03c18d1cb90198b4582/80
Foto: Screenshot / HRT

HRejting: HDZ politički dobitnik mjeseca, a evo koja stranka je gubitnik

HDZ je prvi put u ovoj godini prešao 26% (26,4%)
U središnjem Dnevniku HTV-a objavljeni su rezultati istraživanja popularnosti političkih stranaka. HRejting je proveden od 16. do 19. svibnja na uzorku od 1400 ispitanika. Najveća pogreška uzorka je +/- 2 cijela 95 posto, a pouzdanost istraživanja čak 95 posto. 

Sve ovo što se događa na domaćoj političkoj pozornici sitne su dvorske spletke i igre u usporedbi s globalnim političkim i gospodarskim problemima koje već i te kako proizvodi ruska agresija na Ukrajinu. U takvim kriznim vremenima, građani pritisnuti egzistencijalnom neizvjesnošću, obično nisu spremni i na političku neizvjesnost. Zato se u pravilu biraju već poznato. Upravo tu tezu potvrđuje i HRejting.

HDZ je prvi put u ovoj godini prešao 26% (26,4%). SDP je nadomak 18% (17,7%). Trećeplasirani Možemo! i dalje je oko 12% (12,1%). Most sa svojih 9,1% jedini je koji još prelazi izborni prag i prema HRejtingu bi opet bio taj koji određuje hoćemo li imati HDZ-ovu ili lijevu Vladu. Domovinski pokret svibanj završava s potporom od 4,6%.

Od preostalih 12, mahom trenutačno saborskih stranaka, do tog Sabora samostalno nikad ne bi došle. Prema osvojenim postotnim bodovima od višeg prema nižem, to su: Centar (2,0%), HSS (1,8%), IDS (1,1%), HNS (1,0%). Niti 1% biračke potpore ne uspjevaju dobiti: Radnička fronta (0,9%), Čačićevi Reformisti (0,8%), Živi zid (0,7%), HSLS (0,6%), HSU (0,6%), stranka pokojnog Milana Bandića (0,4%) i Hrvatski suverenisti (0,4%). Mnogo više je neodlučnih birača nego što u zbroju dobivaju sve ove stranke zajedno. U svibnju ih je visokih 17,1%.

Može li se u odnosu na prošli mjesec nekoga proglasiti pobjednikom ili gubitnikom HRejtinga za svibanj?

Da postoji titula najvećeg političkog dobitnika i gubitnika, ovu potonju bi u svibnju sigurno odnio Penavin Domovinski pokret. Ne samo da su imali najveći pad u odnosu na travanj (-1,16%) nego ih je taj pad prvi put ove godine bacio ispod izbornog praga.

Čini se da je od tog pada Domovinskog pokreta, a onda nešto i Mosta profitirao HDZ koji je politički dobitnik mjeseca.

U odnosu na travanj, narasli su za više od 1% (+1,23%). Raste i SDP (+0,77%), ali znatno više nego što je Možemo (-0,29%) palo, pa se još ne bi moglo reći da je to zato što im se birači vraćaju.

Od hajke na Ustavni sud koji je negativno ocijenio oba referendumska pitanja, a time vjerojatno zapečatio sudbinu i ovog referenduma, Most (-0,58%) se nije okoristio. Nasuprot, malo po malo, ali padaju, već treći mjesec zaredom. - prenosi HRT.

hr Fri May 20 2022 21:47:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .