Nakon narodnih
obveznica stižu narodni trezorski zapisi. Drugim riječima vlada će ponuditi
građanima da svoju štednju ulože u državu uz veću kamatu nego što je dobivaju u
bankama, u kojima je sad ona gotovo na nuli. Time bi građani na određeni
dogovoreni rok držali dio državnog duga.
Kako bi dio zarade na kamatama preusmjerili s banaka na
građane, država će im ponuditi ulaganje u dug države. Dio građana ne zna ni što
je to, ali su sretni kad se po džepu udari i banke, a ne samo njih.
Evo što su za N1 o tome rekli:
-Pa naravno, zašto samo građanima? Banke puno zarađuju.
-Ukinuti banke. Ja sam onaj klasični Hrvat koji ne vjeruje u
bankarski sustav. Ništa od toga, niti u narodne obveznice, novac ipak ide u
drugu stranu.
Narodni trezorski zapisi ponudit će se na godinu dana ili
pola godine, a Vlada radi na modelu s obzirom na to da ih je do sada plasirala
isključivo bankama i drugim institucionalnim ulagačima.
A evo što misli stručnjak.
-Ono što bi mogao biti problem kod te distribucije je da mi
nismo sigurni koliko Ministarstvo ima spremnu infrastrukturu i plan. Vi ste
vidjeli kad smo imali izdavanje obveznica da je sudjelovalo 50-ak tisuća ljudi.
To je dosta veliki stres za šaltere. Naravno, kad bi se kratkoročni dug izdavao
svakih mjesec dana ne bi bilo toliko ljudi na svakoj aukciji, kazao je fond
menadžer Dario Bjelanković.
Slični modeli kreditiranja države već postoje i u drugim
europskim zemljama.
Još uvijek se ne zna kolika će biti kamata, ali zna se da
država trenutno ima više od dvije milijarde eura izdanih trezorskih zapisa, uz
kamatu veću od 3%.
-Sada bi bilo prirodno da se ove kratkoročne kamatne stope
približe onoj stopi inflacije koju smo zabilježili u srpnju, u odnosu na srpanj
2022. To je tih sedam posto. Nadam se da će se vlada odlučiti na više kamatne
stope, ali bih rekao da je to dobro za građane koji će putem banaka moći kupiti
taj kratkoročni dug i nadam se po nekoj pristojnoj, relativno visokoj kamatnoj
stopi koja bi bila viša od takvih depozita kod banaka, rekao je ekonomski
stručnjak Damir Novotny.
To ne znači da država odustaje i od poreza na ekstraprofit
banaka. Vlada analizira situaciju i razmatra niz drugih mjera.
-Prosječna stopa prinosa na kapital kod banaka je u
proteklih 20 godina padala iz godine u godinu pa je to sada na razini pet
posto. U Hrvatskoj nešto malo više, na razini osam posto pa svaka pekara
zarađuje više novca na svoj kapital nego banke. Dakle, to je jedna mjera koja
je izrazito populistička koju ne bih nikako preporučio hrvatskoj Vladi, dodao
je Novotny.