Jedno od najpoznatijih turističkih odredišta hrvatskog priobalja postalo je simbol za divlju gradnju i betonizaciju. Makarska već godinama turistima nudi pogled na građevinsku mašineriju. Veliko brdo iznad grada postalo je gradilište, na kojem se nižu višekatnice i betonira svaki kutak. – piše Index.
No čini se da se gradilište uskoro zatvara, i to Izmjenama i dopunama Prostornog plana, na što je gradska vlast čekala dulje od dvije godine. U lipnju 2021. podnijeli su zahtjev za izmjene, a Ministarstvo prostornog uređenja i graditeljstva tek im je sada dalo zeleno svjetlo te je plan moglo usvojiti i Gradsko vijeće.
Odzvonilo divljoj gradnji
U Makarskoj tijekom zime boravi oko 14 tisuća stanovnika, što u ljetnim mjesecima naraste čak 3.5 puta pa u gradu obitava i do 50 tisuća ljudi. Sve to povlači niz infrastrukturnih i komunalnih problema koji utječu na kvalitetu života. Stoga će izmjenama zaustaviti novu betonizaciju bez plana.
– Sa stupanjem na snagu ovog Prostornog plana najveća će promjena biti što više neće biti moguće graditi višestambene zgrade. To je revolucionarni potez za ovaj grad. Također, smanjeni su koeficijenti za ostale građevine. Neće se više moći ni kategorizirati i etažirati aparthotele.
Investitori su koristili rupu u zakonu jer su pod krinkom aparthotela dalje izgrađivali i prodavali stanove, odnosno pod krinkom aparthotela koji imaju povoljnije koeficijente za izgradnju, a kasnije bi to etažirali i prodali bi te apartmane kao stambene jedinice – objasnio je Zoran Paunović, gradonačelnik Makarske.
No neće se preko noći moći sanirati šteta, koja je, kaže, započela još prije 14 godina tadašnjim Prostornim planom. Dozvole koje su dobivene prije stupanja izmjena na snagu i dalje će vrijediti, a mogu se iskoristiti u roku od tri godine. To znači da će nekadašnji biser Mediterana još neko vrijeme biti veliko gradilište.
– Sigurno će Makarska još neko vrijeme proživljavati daljnju izgradnju po planu iz 2020. godine. Sve su dozvole nepovratno izdane i tu ne možemo ništa. Novo razdoblje počinje nakon usvajanja izmjena.
Svaki put kad su bile najavljene izmjene, bilježio se povećan broj upita za građevinske dozvole i naglo bi se krenulo u izgradnju. Plan koji je najviše devastirao Makarsku je onaj iz 2009. godine kada su olabavljeni koeficijenti gradnje i tada je krenula devastacija grada – kazao je.
1000 stanova zjapi prazno od izgradnje
Izmjene su imali i 2020. godine, no prema riječima gradonačelnika, nije se napravilo ništa korisno osim što su se dodatno proširila građevinska područja i investitorima se dopustila devastacija šireg područja grada.
Betonizacija je, smatra većina, u velikoj mjeri naštetila gradu, ali i njezinim stanovnicima. Potvrdili su to i zabrinjavajući rezultati Studije turističkog nosivog kapaciteta, prema kojima komunalna infrastruktura neće izdržati daljnju nekontroliranu gradnju.
Veliki bum dogodio se između 2016. i 2019. godine, kada se izgradnja udvostručila. No zanimljivo je da u Makarskoj više od pola stambenih jedinica nije stalno naseljeno. Procjenjuje se da ima 10.000 neprijavljenih komercijalnih ležajeva i 1000 dovršenih stanova u kojima nitko nikad nije živio.
– U službenim evidencijama imate puno manje stanova nego što je stvarno stanje na terenu. I ta diskrepancija između statističkih podataka koje imamo i onih koji su stvarno na terenu je zapravo zaista nevjerojatna.
Tu se radi o crnom tržištu, a to još bolje pokazuje potrošnja vode. U zimskim mjesecima ona iznosi oko 100.000 metara kubnih, dok je recimo u kolovozu 800.000, što daje omjer 1:8 – zaključuje gradonačelnik.
Cijena kvadrata penje se i do 5000 eura
Sve veći broj mladih napušta grad upravo zbog visoke cijene kvadrata nekretnine, do čega je, uz ostale faktore, dovela i divlja gradnja. U Makarskoj se cijena kvadrata kreće od 3500 do 5500 eura, što je u rangu s cijenama u Splitu, koji je drugi najveći grad po broju stanovnika u Hrvatskoj. Gradonačelnik Paunović smatra da se taj problem neće riješiti gradnjom novih stanova, već stavljanjem izgrađenih stanova u funkciju za građane.
Iz udruge za održivi razvoj Osejava upozoravali su na važnost donošenja restriktivnijeg prostornog plana. Iako je stigao prekasno, smatraju da je vrlo važan za daljnji napredak grada. Članica udruge i nezavisna gradska vijećnica Ivana Miočević Franić kazala je da će podržati izmjene na sljedećoj sjednici.
– Velik problem je infrastruktura, koja je napregnuta i ne dozvoljava novu izgradnju. Imamo probleme s vodoopskrbom, cestama, zelenim površinama i prostorom na plaži. Sada je na Gradskoj upravi, nakon što donesemo plan, da unaprjeđuje infrastrukturu jer postojeće stanje nije zadovoljavajuće. Zgrade su izgrađene i sada to treba dovesti u nekakve urbane okvire – rekla je Miočević Franić.
Cijeli članak pogledajte ovdje.