U godini teškoj za sve, u kojoj se lica nisu vidjela od
maski, a grliti se moglo samo srcima, u kojoj su mnogi ostajali bez domova,
neke priče su drugačije od drugih, neki ljudi su jednostavno posebniji. Ovo je
jedna takva. Život se, tako barem kažu, ne mjeri brojem udisaja, već brojem
trenutaka od kojih zastaje dah, uspomenama koje nam se urežu duboko u sjećanja,
slikama koje ožive čim zažmirimo. Tih trenutaka, uspomena i slika u životu
protagonistice ove priče bilo je mnogo.
U vrijeme i kada mnogi govore kako će “preko
granice” u jednom smjeru, onom izlaznom, najčešće “trbuhom za
kruhom”, priča o postrojenju koje niže samo poslovne trijumfe, a radnici
ne žele na godišnji odmor i žude što prije vratiti se s bolovanja je stvarno –
raritet.
U splitskoj ustanovi DES, Ustanovi za zapošljavanje, rad i
profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom lako je potkrijepiti sve
gore navedeno, u ustanovi u kojoj je svaki drugi zaposlenik osoba s
invaliditetom, a na čelu je Edita Maretić Dimlić.
– Kod svakog čovjeka treba gledati njegove prednosti, a ne
nedostatke. Svi nedostatke imamo, ali gdje bismo bili da ljude prosuđujemo po
nedostatcima. Trebamo graditi uključivo okruženje koje polazi od potencijala,
snage ljudi – presijeca odmah Maretić Dimlić. Iako…
DES renesansa kao primjer drugima
– Postoji još uvijek određena stigma spram osoba s
invaliditetom, posebno onih koji se ne mogu zaposliti na otvorenom tržištu
rada. Tu priču često pričam kako bih ljudima predočila da ne trebaju imati
strah od zapošljavanja osoba s invaliditetom jer, vjerujte mi, upravo one teško
prihvaćaju neradne dane u našoj ustanovi, ne žele ni na godišnji odmor, a
kamoli da govorim o odlasku u mirovinu. Taj odlazak u mirovinu je za svakog
čovjeka stresan, ali osobe s invaliditetom to shvaćaju na još malo jači način –
dodaje naša sugovornica.
Splitski DES uistinu i mora biti primjer svima jer u pogonu
na Ravnim Njivama prava je renesansa.
Zapravo i nismo svjesni kako dobar dio
njihovih artikala gotovo svakodnevno držimo u rukama – od škartoca iz Konzuma i
Ribole preko radne odjeće za brojne firme pa do turističkih mapa Splita koje su
ljepote “grada pod Marjanom” otkrivale tisućama turista.
“Priznanje je rezultat našeg zajedničkog rada…”
Otkriva nam Edita što se to krije iza titule menadžerice
godine prema izboru Hrvatske udruge poslovnih žena – Krug.
– Da bi netko zaslužio to priznanje mora imati podršku i
timski rad. U ovom slučaju sam ja dobila priznanje kao osoba, ali ja ga u prvom
redu dijelim sa svojim najbližim suradnicima, ali i svim radnicima DES-a. Ovo
priznanje je došlo kao rezultat našeg rada i poslovanja i bilo bi sebično
priskrbiti ga samo sebi – veli.
Pravednost i principijelnost dvije su vrline koje krase ovu
uspješnu ženu, kažu njezini prijatelji.
– Možda mi neki zamjeraju što očekujem od svih, kao i od same sebe, visoke standarde radne etike, ali to je jedini put prema uspjehu što smo i pokazali u zadnjih nekoliko godina. Taj uspjeh znači pozitivni rezultat poslovanja, ali i ono što je svima važno – povećanje plaća nekoliko puta – kaže Maretić Dimlić.
Prati sport, čita, volontira,…
Ideja danas ne manjka. Jasno je to i po novom proizvodu –
papirnatim vrećicama za pseći izmet s pripadajućim lopaticama. No, ne bi se
ništa moglo bez potpore osnivača – Grada Splita, Splitsko-dalmatinske županije
i Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s
invaliditetom.
– Ideja nikad dovoljno, ali treba biti dovoljno uporan za
realizirati ih. Mi radimo tako da kad jedan projekt završimo, u hodu već
stvaramo novi. Ustanova osim ekonomske vrijednosti ima veliku društvenu
vrijednost i to mi je vrlo važno. Dakle, ne samo poslovni rezultat, nego
pružati na različite načine potporu osobama s invaliditetom.
Zapošljavanje je jedan od osnovnih preduvjeta svakog
čovjeka, podvlači sugovornica, i to zapošljavanje u današnje vrijeme ne smije
biti privilegija nego ljudsko pravo.
Kad nije u ulozi prve žene radne i vesele ekipe, Edita
redovito prati sport i čita. U studentskim danima je volontirala u sustavu
socijalne skrbi, plivala, radila je i s izbjeglicama i prognanicima u ratnim godinama, a
jedna je i od osnivača udruge MoSt koja brine o beskućnicima. Dva je mandata
bila na čelu i Dječjeg doma Maestral, a stepenicu po stepenicu ovaj je
inspirativan životni put gradila uz, naravno – potporu obitelji.
* Dalmacija News u novom 2022. ljetu svakog će ponedjeljka donositi razgovore s ljudima koji su zvijezde u mnogim životnim poljima. Ostanite i dalje uz nas *