U Trilju, Imotskom i Vrgorcu sjedišta su postaja granične policije koja brine o gotovo 136 kilometara vanjske granice Hrvatske na području Policijske uprave splitsko-dalmatinske, koja je ujedno i vanjska granica Europske unije prema Bosni i Hercegovine. Ona je očito i najtvrđi orah nezakonitim migrantima koji zbog želje za boljim životom u Europi, ljude koji samo rade svoj posao nerijetko gledaju kao najvećeg neprijatelja.
Policijski službenici navedenih postaja od početka godine do kraja listopada su prijavili 63 osobe za kazneno djelo često nazvano “krijumčarenja ljudi” s važnim obilježjem koristoljublja u počinjenju tog kaznenog djela, te je još prekršajno 13 osoba za pomaganje u nezakonitom ulasku i boravku u Hrvatskoj, gdje nije prisutan element koristoljublja. Od ukupnog broja nezakonitih prelazaka državne granice, na područje Trilja, Imotskog i Vrgorca otpada 1,4 posto nezakonitih prelazaka, govori nam Mladen Bužančić, načelnik Sektora za granicu u Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj, te nedvojbeno zaključuje kako situaciju s nezakonitim ulascima imaju pod nadzorom i ništa ne zove na uzbunu. Pojavnost nezakonitih migranata je, ponavlja, minorna je s obzirom na područje cijele Hrvatske.
– Ne moramo imati na svakih 20 metara raspoređenog policijskog službenika kako bi štitili vanjsku granicu, već na određenim lokacijama, zonama i pravcima kretanja imamo stacionarne i mobilne, ali i nepredvidive policijske ophodnje, te tehničke sustave nadzora granice. Tako i u Postaja granične policije Trilj, imamo lokalni koordinacijski centar iz kojega operater na tehničkim sustavima nadzora danonoćno nadzire prostor uz državnu granicu te putem slikovnih informacija koje dobiva preko navedenih sustava izvještava šefa smjene policijske postaje poradi mogućeg postupanja na terenu. Prije svega utvrđujemo pretpostavljene pravce kretanja osoba i vozila, analiziramo dosadašnja postupanja te po procjeni nadziremo i vozila karakteristična kako po svojim tehničkim dimenzijama tako i području kretanja ili nelogičnosti zadržavanja na određenom području. Primjera radi zamislite taksi vozilo iz Splita na određenom području visoravni Vrdovo u noćnim satima – priča Bužančić.
Uz Postaju granične policije, koji metar uz rijeku Cetinu u Trilju, i Tranzitno prihvatni centar za strance. Iza postaje je prostor za vozila koja su sudjelovala u akcijama nezakonitog prelaska državne granice. Većinom stranih registracijskih oznaka, jedan s oštećenim prednjim dijelom vozila uslijed bijega.
– Granica je većim dijelom brdsko-planinska što otežava rad policije, ali otežava onda i nezakonit prelazak osoba preko tih područja. Zbog tih prirodnih prepreka, teško prohodne planine Dinare i rijeka Cetina koji sužavaju prostor kretanja na pojedinim dijelovima uz državnu granicu. Putem dominantnih točaka uz korištenje odgovarajuće tehničke opreme imamo kvalitetniji vidokrug nadzora putnih pravaca odnosno mogućih ruta kretanja, tako da nije ugrožena sigurnost ljudi i njihove imovine u pograničnom području uz državnu granicu – govori Ljubo Zečić, načelnik postaje granične policije Trilj
– Ove godine nemamo prijavljenih kaznenih djela vezanih uz imovinski kriminalitet, počinjenih od strane migranata, točnije ni krađa ni provala. U zadnje vrijeme imamo situaciju da lokalno stanovništvo migrante smatra one strance koji legalno borave u našem području, a najčešće se radi o zaposlenicima u raznim obrtima i tvrtkama. Mi izlazimo i na takve dojave, kako bi otklonili svaku sumnju. U pronalascima migranata, to moram reći, nismo imali slučaj da smo koristili sredstva prisile, a kamoli da smo pronalazili hladno ili drugo oružje koje bi se moglo upotrijebiti za napad na nas ili druge osobe – nedvosmislen je Zečić.
Većina migranata državljani su Turske koji svoj put u bolji svijet prvo trasiraju prema BiH na način da najčešće slete zrakoplovom u Sarajevu kao turisti koji ne trebaju vize za tu zemlju. Nelegalni pokušaji počinju s dolaskom pred hrvatski granični prostor, gdje ih čekaju krijumčari koji na njima protuzakonito zarađuju, organizirajući prijevoz unutar Hrvatske prema drugim zemljama Schengena.
Kazna za to kazneno djelo je od jedne do osam godina zatvora, a ako je pri počinjenju ovog kaznenog djela doveden u opasnost život ili tijelo osobe koja nedozvoljeno ulazi ili se kreće po Hrvatskoj, onda se vrijeme iza rešetaka može popeti i do 12 godina. Za one koje čine prekršaj pomaganjem u nezakonitom ulasku, boravku ili tranzitu, predviđena je kazna zatvora do 60 dana ili novčana kazna za svakog potpomognutog stranca od 3.050 eura.
Sredinom listopada policija je, po dojavi s terena, u Planinarskom domu “Sveti Jakov” na Vrdovu zatekla 13 osoba državljana Turske. Od toga je bilo čak šestero djece.
– Kad smo ih zatekli, prvo smo izvijestili predsjednika Planinarskog društva Sveti Jakov da izvrši uvid u prostor istoga. Kada se radi o oštećenju tuđe stvari progon se poduzima po prijedlogu oštećenika, ukoliko nije bila veća materijalna šteta, i ako do oštećenja nije došlo, zbog niskih pobuda, pošto je namjera zatečenim strancima bila samo prespavati u istome, oštećenik nije zatražio progon – objasnio je Bužančić.
Očito je netko zakazao u njihovom lancu, u telefonskom razgovoru otkrio je Dražen Buljan, predsjednik Planinarskog društva “Sveti Jakov”. Pretpostavlja da su migranti na Vrdovo bili ili upućeni ili dovedeni.
– Prilikom ulaska je netko od prisutnih upotrijebio silu pa smo imali oštećenje na okviru vrata, ali to smo sanirali bez dodatnih troškova pa smo odlučili odustati od daljnjeg progona.
Progon se zato zahtijevao u slučajevima kada je Hrvatska bila danonoćno na valu migranata, prije koju godinu, a vojsku na granicama i danas traži gradonačelnik Sinja i zastupnik Mosta Miro Bulj koji je podigao buru u javnosti najavom organiziranja samozaštite zbog ilegalnih migranata.
– Oni nose svoje ratove i svoje kulture i nije ih briga za nas, a nije briga ni državu. Ako budu pucali iz oružja u naše ljude, morat ćemo vratit’ istom mjerom – rekao je Bulj prije koji dan.
Lovci i šumari imali su bliskih susreta s migrantima, potvrđuje i Antonio Radan, predsjednik Lovačke udruge Hrvace, ali bez posljedica. Događalo se i da bi ilegalci provaljivali u vikendice, posebno u brdskim područjima, većinom zbog potrebe za odmorom i prenoćištem, ali istina je i kako su zabilježeni i slučajevima s kaznenom odgovornošću. Aktualan je bio i slučaj otmice starijeg mještanina iz mjesta pokraj Aržana.
– U nekoliko navrata smo naišli na odjeću razbacanu po lovištu, pribor za jelo i drugo smeće. Jednom smo naišli na grupu migranata, u vrijeme lova, negdje krajem prošle godine. U grupi je bilo pet muškaraca, kontaktirali smo policiju, imali blizak susret s njima, ali bez negativnih konotacija. Mi kao lovci niti obični građani ih ne bi smjeli zaustavljati niti što pitati, ali morali smo intervenirati na način da smo obustavili lov – veli Radan.
O postupanju na granici službenim smo putem pitanja postavili i Graničnoj policiji susjedne Bosne i Hercegovine, ali do zaključenja teksta odgovor nije stigao. Objavit ćemo ga čim stigne u naš pretinac elektroničke pošte.