Informacija o nestašici antibiotika Klavocina na tržištu uznemirila je pacijente, no odgovorni poručuju da nitko neće ostati bez terapije.
Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo rekla je da se Klavocin koji se otapa u vodi i ne koristi baš često te da će standardni oblik Klavocina biti dostupan pacijentima, javlja HRT.
Pliva je objavila da će biti nestašice antibiotika Klavocina u raspadljivim tabletama, odnosno da ga neće biti sve do idućega ljeta. Kao razlog navela je probleme u proizvodnim kapacitetima i opskrbnom lancu dobavljača sirovina.
Radi se o lijeku koji se otapa u vodi, kazala je Soldo i dodala da je taj lijek već nekoliko godina na listi lijekova. Ne koristi se, kaže, baš često zato jer je na dopunskoj listi lijekova, a i dosta je skup pa liječnici uglavnom propisuju standardni oblik Klavocina.
-Do srpnja 2025. taj lijek neće biti dostupan na tržištu. Ono što je važno pacijentima je to da je dostupan stari oblik Klavocina i pet istih lijekova drugog proizvođača, koji su također na listi lijekova, tako da će liječnik propisati lijek kojega ima na tržištu i ne bi trebalo biti nikakvih problema, dodala je Soldo.
Hoće li pacijenti koji žele Klavocin (kojega je nestašica) dobiti isti lijek od drugog proizvođača ili pak standardni Klavocin u obliku tablete, Soldo je rekla da će pacijent dobiti klasične tablete.
Izjavila je i da pacijenti ne bi trebali mrviti tablete na čijoj kutiji piše “film tablete”, ali ako pak to ne piše na kutiji – onda ih pacijenti mogu smrviti.
-Postoji i jedna alternativa za to, npr. ako liječnik zna da pacijent to ne može progutati, onda on može napisati da se za pacijenta u ljekarni napravi sirup s dozom za odrasle, dodala je Soldo.
Pliva je objavila da su razlozi nestašice u proizvodnji, tvrdi Soldo. Smatra da vjerojatno nedostaje nekog dijela lijeka ili možda nečega što je potrebno za pakiranje.
-To je dosta kompleksno. Kada proizvođač preda sve stavke jednog pakiranja on cijelo vrijeme mora koristiti samo te. Tako da kada možda fali, u našim očima banalni dio, kao npr. folija ili neki dio pakiranja – proizvođač svejedno mora prijaviti nestašicu. Što se tiče drugih razloga, jako ih je puno – mogu biti proizvodni problemi, administrativni, legislativni, u vezi s trajanjem odobrenja, istaknula je Soldo i spomenula da jedan od razloga može biti i sama cijena lijeka pa i upitnost njegove daljnje proizvodnje.
Jasna Karačić Zanetti iz Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata istaknula je da pacijente uhvati panika čim dođe do najave obustave lijekova ili da će biti nestašice.
-Sada zaista za to nema potrebe. Obavijest o nestašici izašla je na vrijeme. Zna se koliko će nestašica trajati. Pacijentima se ponudila alternativa. Moći će dobiti zamjenski lijek koji je isti i za iste simptome se koristi, rekla je Karačić Zanetti.
Važnim smatra da umreženost i usklađenost liječnika i ljekarni. Do sada su se pacijenti najčešće žalili na to da određeni lijek nisu mogli dobiti u ljekarni, već zamjenski. Potom su se morali vraćati liječniku obiteljske medicine da bi dobili recept za zamjenski lijek.
-Mi na sreću imamo odličnu suradnju s Hrvatskom ljekarničkom komorom pa onda izmjenjujemo te informacije i dosta brzo možemo reagirati da bi olakšali pacijentima da i oni znaju što mogu očekivati, izjavila je Karačić Zanetti.
Ponovila je kako je jako važno da liječnik kada propisuje lijek, zna istodobno da toga lijeka nema. Pacijentu se tada objasni da će mu biti propisan isti lijek kod drugog proizvođača.
Nestašica lijekova nije neka neobičnost u praksi. HALMED svaki dan uređuje popis lijekova kojih je nestašica, kazala je Soldo i dodala da prosječno nedostaje oko 200 lijekova.
-Dio ih se niti nije pojavio na tržištu i nisu relevantni za liječenje ljudi, ali dio lijekova kao što je Klavocin ili neki malo češće propisivani lijekovi ipak budu problem nekim pacijentima, dodala je.
Uvijek je do sada u Hrvatskoj bila adekvatna terapija za pacijente kada bi se dogodilo da postoji nestašica nekoga lijeka. Iako je Hrvatska malo tržište, kaže, zbog tradicije farmaceutske industrije dosta je dobra pokrivenost lijekovima za sve kronične bolesti. Svaki lijek ima bar dva-tri ista lijeka od drugog proizvođača.
-Malo je veći problem kada nema nekoga lijeka koji je na bolničkoj listi, a koji ima samo jednog proizvođača, kazala je Soldo i napomenula da pacijent tada baš mora ići liječniku specijalistu da mu propiše terapiju.
Francusku, Belgiju i Njemačku istaknula je kao države u EU gdje postoji dobra umreženost i gdje se neće dogoditi da npr. liječnik propiše neke lijekove kojih je nestašica, prenosi HRT.