S početkom 2025. godine na snagu su stupile brojne promjene koje utječu na život građana Hrvatske. Nove regulative u različitim područjima uključuju graditeljstvo, socijalnu skrb, zaštitu okoliša, prava stranih radnika i mnoge druge aspekte života, prenosi tportal.
Evo što donosi nova godina:
Zakon o upravljanju i održavanju zgrada
Od 1. siječnja povećava se iznos povratne naknade za boce od pića sa sedam na 10 centi, a uvodi se i plaćanje za sve vrlo lagane plastične vrećica za nošenje, s time da cijena vrećica nije propisana već ju određuje prodavatelj, ističe Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.
S 1. siječnja počinje primjena odredbi Zakona o upravljanju i održavanju zgrada kojim se uvode nova pravila za kratkoročno iznajmljivanje stanova te novčane kazne za građevinske radove koji narušavaju statiku zgrade, za zatvaranje balkona i ugradnju uređaja na uličnu fasadu zgrade.
Vlasnici koji će htjeti stanove davati u kratkoročni najam i najam za više osoba morat će pribaviti suglasnost dvije trećine suvlasnika, uključujući suglasnost neposrednih susjeda, a oni koji već iznajmljuju stanove na taj način morat će tu suglasnost ishoditi u roku od pet godina, odnosno do konca 2029. Zakonom je propisano da se najmom za više osoba smatra najam najmanje petorici ili više punoljetnih, a rodbinski nepovezanih osoba.
Zakon uvodi i pojam zajednice suvlasnika, te prateći Registar zajednice suvlasnika, s pravnom osobnosti i vlastitim OIB-om što bi trebalo znatno ubrzati upravne i sudske postupke te olakšati zgradama apliciranje za fondove (obnove fasada, energetske obnove, ugradnja solarnih elektrana i dizalica topline na zgradu). Zbog u praksi uočene nezainteresiranosti pojedinaca, zakonom su smanjene potrebne većine suvlasnika za donošenje odluka te ubuduće neće trebati prikupljati suglasnost za hitne popravke (primjerice puknuće cijevi).
Za nužne popravke (sanacija krova) trebat će suglasnost trećine suvlasnika (dosad 50 posto), za redovno upravljanje (odabir predstavnika, upravitelja, odluka o ugradnji dizala…) suglasnost više od 50 posto, a za investicijsko održavanje (velika ulaganja u zgradu) suglasnost 80 posto suvlasnika (dosad 100 posto).
Ovlast nadzora nad provedbom zakona dobivaju komunalni redari koji će naređivati mjere za otklanjanje uočenih nepravilnosti. Za upravitelje prekršajne kazne iznose od 700 do 5500 eura, a za suvlasnike od 400 do 10.000 eura.
Prekršaji se odnose na ometanje radova obnove i nužnih radova, ugradnju klima uređaja na ulična pročelja i zatvaranje balkona te za kratkoročni najam i najam za radnike bez suglasnosti kvalificirane većine suvlasnika. Za izvođače nezakonitih radova (zatvaranje balkona, ugradnja klima uređaja na ulična pročelja i sl.) prekršajne kazne iznose od 5500 eura do 10.000 eura.
Zakon uvodi i mogućnost ugradnje liftova i obnove fasada u zaštićenim cjelinama uz poticaj države od 33 posto i mogućnost da u subvenciji sudjeluje i lokalna samouprava te će za to Vlada donijeti posebne programe i osigurati sredstva.
Da bi se u nekoj od zgrada ugradilo dizalo potrebno je da više od 50 posto suvlasnika donese odluku o ugradnji, izraditi projekt ugradnje i osigurati najmanje 67 posto vrijednosti projekta, dok će država sufinancirati s 33 posto.
Socijalna skrb
Na snagu 1. siječnja stupa i Zakon o privremenom uzdržavanju kojim se osniva alimentacijski fond. Novim zakonom unapređuje se potpora uzdržavanju djeteta, osigurava se bolja te efikasnija zaštita prava djeteta na uzdržavanje, kao i poboljšanje socioekonomskog statusa djece čiji roditelji ne doprinose uzdržavanju, iako su prema odluci suda obvezni to činiti.
Povećava se novčani iznos na 100 posto zakonskog minimuma uzdržavanja mjesečnog iznosa potrebnog za uzdržavanje, odnosno oko 200 eura po djetetu mjesečno, umjesto dosadašnjih oko 100 eura. Proširuje se i krug korisnika na svu djecu koja imaju pravo za uzdržavanje prema Obiteljskom zakonu.
Na snagu stupaju i odluke Vlade o dodjeli sredstava pomoći, a kojima se u 2025. povećava osnovica za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade, drugih naknada u sustavu socijalne skrbi te naknade za rad udomitelja i iznosa opskrbnine.
Tako se povećava osnovica za izračun zajamčene minimalne naknade te za izračun naknade za rad udomitelja i iznosa opskrbnine za 10 eura. Tako će osnovica za izračun zajamčene minimalne naknade iznositi 160 eura, a za udomitelje 90 eura.
Za dvije odrasle radno sposobne osobe s dvoje djece zajamčena minimalna naknada je povećana s 420 na 528 eura; za samohranog radno sposobnog roditelja i jedno dijete s 315 na 416 eura, dok je za samohranog radno sposobnog roditelja s dvoje djece naknada uvećana s 400 na 600 eura.
Tradicionalnim udomiteljima s jednim djetetom naknada s 632 eura raste na 697 eura, s dvoje djece s 1264 na 1395 eura, standardnim udomiteljima s 1888 na 2083 eura, a specijaliziranim udomiteljima s 1376 na 1534 eura.
Osnovica za druge naknade u sustavu socijalne skrbi, kao što su naknada za osobne potrebe osobama smještenim u ustanovama socijalne skrbi, udomiteljskim obiteljima ili drugim organiziranim oblicima smještaja, jednokratna naknada, naknada za redovito studiranje te status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja, raste za 8,64 eura, odnosno na 75 eura.
Zaštita okoliša
Od 1. siječnja povećava se iznos povratne naknade za boce od pića sa sedam na 10 centi, a uvodi se i plaćanje za sve vrlo lagane plastične vrećica za nošenje, s time da cijena vrećica nije propisana već ju određuje prodavatelj, ističe Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Neki su trgovački lanci već najavili, a neki i istaknuli cijenu po kojoj će se te vrećice, koje se u rolama uglavnom nalaze na odjelima za voće i povrće, naplaćivati jedan cent.
Riječ je vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje – s debljinom stjenke manjom od 15 mikrometara i koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga, odnosno služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane.
Vezano za odlaganje otpada na odlagališta, od 1. siječnja uvodi se naknada za odlaganje otpada koju plaćaju upravitelji odlagališta na račun Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Ta naknada iznosi od 30 eura po toni odloženog otpada za 2025. i svake se godine povećava za pet, odnosno do 50 eura po toni za 2029. godinu i nadalje. Prikupljena sredstva Fond će koristiti za financiranje gradnje i unaprjeđenje infrastrukture za gospodarenje otpadom i recikliranje otpada te za obrazovne i informativne aktivnosti.
Također, uvode se novine vezane za tvrtke koje imaju dozvole za gospodarenje otpadom. Konkretno, propisuju se stroži uvjeti za primjenu tehničkih mjera koje se odnose na sprječavanje širenja neugodnih mirisa izvan lokacije gospodarenja otpadom, kao i stroži uvjeti za sprječavanje nastanka požara.
Bolje uređenje prava stranih radnika
Od siječnja se temeljem izmjena Zakona o strancima u Hrvatskoj uređuje tržište rada koje se odnosi na radna prava stranih radnika.
Produžuje se važenje plave karte EU, čiji je cilj privući visokokvalificiranu radnu snagu, s dvije na četiri godine, a moći će ju dobiti i osobe koje nemaju formalnu obrazovnu kvalifikaciju, ali imaju stručne vještine isključivo u IT sektoru.
Novost za radnike iz trećih zemalja je da će im se dozvole za boravak i rad izdavati do tri godine, za sezonski rad do devet mjeseci i to kao biometrijska isprava, a od sada će morati dokazati kompetencije i za one poslove koja spadaju pod deficitarna zanimanja. Među novinama je da će prilikom isteka ugovora o radu imati dopušteno vrijeme od 60 dana nezaposlenosti da nađu novi posao, što znači da se mogu prijaviti na burzu i primati naknadu za nezaposlene.
Uvode se i zadužnice – novčano jamstvo poslodavaca državi za svakog radnika državljanina trećih zemalja, a strani radnici neće smjeti imati manju plaću od one koju primaju hrvatski državljani zaposleni na usporedivim poslovima. Uređuje se i područje njihova adekvatnog smještaja. Država će osigurati stranim zaposlenicima učenje hrvatskog jezika, što će biti uvjet za odobrenje dugotrajnog boravišta koji je tu neprekidno pet godina.
Cilj Zakona je i poticanje povratka hrvatskih iseljenika, boravak će im se odobravati na dvije godine, a nakon tri godine će imati pravo na stalni boravak i pravo na zapošljavanje bez dozvola za rad i boravak.
Zaključak
Svi ovi zakoni i promjene donose velike novitete za građane Hrvatske. Od novih pravila za gradnju i iznajmljivanje stanova, do poboljšanja socijalnih naknada i zaštite okoliša, te bolji uvjeti za strane radnike, 2025. godina obećava biti ključna godina za modernizaciju i poboljšanje života u Hrvatskoj. Ove promjene donose odgovorniji pristup prema okolišu, bolju zaštitu prava građana, kao i mogućnosti za poboljšanje života svih stanovnika Hrvatske.