Velikim četvrtkom započelo je Vazmeno trodnevlje, središnje razdoblje liturgijske godine u kojem se vjernici prisjećaju posljednjih dana Isusova života, njegove muke, smrti i uskrsnuća.
Na današnji dan Katolička Crkva obilježava Posljednju večeru, kada je Krist ustanovio Euharistiju i svećenički red, ostavljajući svojim učenicima zapovijed bratske ljubavi. U jutarnjim satima u svim biskupijama slavi se misa posvete ulja, a večernja misa Večere Gospodnje uključuje i simbolično pranje nogu vjernicima.
Veliki petak, dan Kristove muke i smrti, jedini je dan u godini bez mise, no Crkva održava posebne obrede. Vjernici poste i nemrse, a posebno su izraženi oblici pučke pobožnosti poput križnog puta i procesija. U južnim dijelovima Hrvatske održavaju se tradicionalne “žudije” – čuvari Kristova groba u rimskim odorama, čije uprizorenje kulminira na Veliku subotu simboličkim prizorom uskrsnuća.
Velika subota dan je tišine i iščekivanja. Crkve su ogoljene, liturgija izostaje do večernjeg Vazmenog bdijenja, koje simbolično vodi vjernike prema Uskrsu. Tom prilikom blagoslivlja se novi oganj, pali se uskrsna svijeća te naviješta Kristovo uskrsnuće. Tradicionalno se tada blagoslivljaju i uskrsna jela.
Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota poznati su i kao “sveti dani”, koji vjernike vode u samu srž kršćanske vjere – otajstvo muke, smrti i uskrsnuća Isusa Krista.