Patolozi Hrvatskog veterinarskog instituta su nakon obdukcije otkrili da je uzrok smrti sedam glavatih želvi na plaži Sakarun kod Dugog otoka najvjerojatnije zapletanje u ribarske mreže. Ovaj alarmantan slučaj potaknuo je raspravu o zaštiti morskih životinja te podigao svijest o utjecaju ribolova na ekosustav, prenosi Morski.hr
Prema rezultatima obdukcije, dvije kornjače su uginule prije više od mjesec dana, što je otežalo procjenu uzroka smrti zbog autolize tkiva, dok su ostale kornjače uginule unutar razdoblja od 5 do 15 dana. Patološki nalazi sugeriraju da su pet kornjača najvjerojatnije uginule uslijed zapletanja u ribarske mreže, dok su kod najmanje kornjače utvrđene patološke promjene uzrokovane invaginacijom crijeva. Tkiva i organi su izuzeti za dodatne laboratorijske pretrage radi detaljnijeg razumijevanja njihovog zdravstvenog stanja.
Ovaj slučaj istaknuo se kao upozorenje ribarima da budu oprezni prilikom puštanja u more životinja koje djeluju nepokretno, posebno tijekom zimskih mjeseci kada želve provode vrijeme u stanju hibernacije na dnu mora. Preporučuje se zadržavanje želvi na palubi neko vrijeme prije puštanja natrag u more kako bi se osiguralo da su potpuno aktivne i spremne za povratak u svoje prirodno okruženje.
Međutim, nakon objave rezultata obdukcije, ribari su odlučno odgovorili stručnjacima, optužujući ih da nedovoljno educiraju ribarsku zajednicu te ih prozivaju za smrtnost želvi. Ističući potrebu za boljom suradnjom između stručnjaka i ribara, naglašena je potreba za zaštitom ugroženih morskih vrsta i sprječavanjem sličnih tragedija u budućnosti.
Petar Baranović, dugogodišnji suradnik Morskog HR, istaknuo je frustraciju ribara zbog nedostatka edukacije o ovim pitanjima te je naglasio da znanost ne istražuje dovoljno utjecaj turizma i marikulture na ekosustav.
S druge strane, stručnjaci su uputili upozorenje da je važno razlikovati postupanje s kornjačama tijekom različitih godišnjih doba te da je potrebno pričekati s puštanjem u more uhvaćenih kornjača kako bi se izbjegle nepotrebne smrti. Patolozi su zaključili da je najvjerojatniji uzrok smrti pet kornjača zapletanje u ribarske mreže, što je praksa koja rezultira smrću tisuća morskih kornjača svake godine.
Darko Kunac, ribar iz Podgore, tvrdi da je za njega i njegove kolege bilo iznenađujuće saznati da puštanje uhvaćene kornjače natrag u more tijekom zime može rezultirati njenom smrću te ističe potrebu za boljom komunikacijom i edukacijom ribara o ovim pitanjima.
Kroz ovaj sukob mišljenja, jasno je istaknuta potreba za boljom suradnjom između stručnjaka i ribarske zajednice kako bi se zaštitile ugrožene morske vrste poput glavatih želvi te spriječile slične tragedije u budućnosti.