Dnevnik Nove TV donosi tradicionalno mjesečno istraživanje Crobarometar za svibanj 2023. Rezultati reflektiraju period s kraja prethodnog mjeseca i prve polovice aktualnog mjeseca.

I dalje je inflacija, odnosno rast cijena pojedinih proizvoda i usluga važna tema u javnom prostoru i svakodnevnom životu građana, piše Dnevnik.hr. Kao i prethodnog mjeseca u fokusu je zdravstvo s pregovorima oko plaća s liječnicima i ostalim osobljem.

Sektor pravosuđa također je dijelom bio u fokusu javnosti zbog najave izmjena u radu te pregovorima u vezi plaća sudaca. Optimizam građana se nakon blagog pozitivnog rasta u travnju u svibnju vratio na razinu iz ožujka i veljače. Udio građana koji podržavaju rad Vlade je ovaj mjesec blago niži nego u travnju te se vratio na razinu iz prva tri mjeseca ove godine. Podrška radu Zorana Milanovića je identična u svibnju kao i u travnju.

Rejtinzi stranaka

I ovaj mjesec prema rezultatima istraživanja HDZ drži vodeću poziciju. 30,3 posto ispitanika glas bi, u ovom trenutku, dalo vladajućoj stranci. SDP s 12,6 posto i dalje drži drugo mjesto. Platforma Možemo ima 9 posto, ni kod njih nema oscilacija. Most nezavisnih lista je na četvrtom mjestu sa 7,3 posto potpore. Domovinski pokret čvrsto drži svoje peto mjesto.

Možemo reći da je sve u rangu prošloga mjeseca, promjene su unutar statističke pogreške. Jedan posto gore ili dolje. Idući mjeseci trebali bi pokazati možemo li govoriti o trendu ili ne.

Stranke koje ne prelaze izborni prag, a imaju više od 1 posto podrške su: HSU, HSS, HNS, Centar, Socijaldemokrati hrvatske, Hrvatski suverenisti, Odlučnost i pravednost, HSP.

Velika je i dalje baza neodlučnih birača – ima ih 17,3 posto. Definitivno je to grupacija koja bi itekako mogla utjecati na rezultate izbora. Tko će uspjeti najviše motivirati, tek ćemo vidjeti. Ono što definitivno znamo jest da ih u odnosu na prošli mjesec nitko nije pretjerano impresionirao, tj. broj im se nije smanjio.

Što građani misle o smjeru u kojem idemo?

Optimizam građana – nakon blagog pozitivnog rasta u travnju – u svibnju se vratio na razinu iz ožujka i veljače. Da je smjer kojim zemlja ide pogrešan kaže 69 posto ispitanika, da je dobar smatra njih 20 posto. Ni pozitivan ni negativan komentar nema 11 posto ispitanih.

Udio građana koji podržavaju rad Vlade ovaj je mjesec nešto niži nego u travnju, odnosno 28 posto. Njezin rad ne odobrava 64 posto. Ni da ni ne kad je o potezima Vlade riječ kaže 8 posto.
U posljednja dva mjeseca rejting predsjednika Milanovića je – zacementiran. Drugim riječima, ponovno kod 53 posto ispitanika nema podršku za svoj rad. Kod njih 38 posto potpora mu je i ovaj mjesec neupitna. 9 posto njih nije ni za ni protiv.

Milanović najpopularniji, ljestvicu negativnog dojma predvodi Pupovac

Kada je o dojmu riječ, predsjednik Zoran Milanović je i dalje prvi na ljestvici. Slijedi ga Tomislav Tomašević, zatim Božo Petrov. Četvrti je Ivan Penava, a peti Andrej Plenković.
S druge strane, ljestvicu negativnog dojma predvodi Milorad Pupovac. Premijer Plenković, vidimo, i na jednoj i na drugoj je u prvih 5. Slijede Hrvoje Zekanović, Gordan Jandroković i Zlatko Hasanbegović.

Ocjena rada državnih institucija-dvije dvojke, jedna trojka

Školskim rječnikom, građani su ocijenili rad Vlade s 2,37, rad Predsjednika 2,68, a Hrvatskom saboru su dali 1,98

Percepcija najvećih problema u zemlji

Prema istraživanju najveći problemi koji muče građane u svibnju su visoke cijene i inflacija, zatim životni standard, odnosno niske plaće, korupcija i kriminal, gospodarska situacija te siromaštvo.
Među aspektima života građani su najbolje ocijenili sigurnost i obrazovni sustav, a najlošije rad političara i sudova.

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prvom ovogodišnjem tromjesečju, i to za 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Iako je rast BDP-a sporiji nego u četvrtom lanjskom tromjesečju, to je već deveti kvartal zaredom da gospodarstvo raste, i to zahvaljujući rastu gotovo svih sastavnica BDP-a. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu za 1,4 posto na godišnjoj razini, državna potrošnja veća je za 2,2%, a izvoz robe i usluga za 4,8 posto, piše HRT. 

Rast hrvatskog BDP-a među nekoliko je najvećih u Europskoj uniji. Višu ili sličnu stopu rasta imaju samo Španjolska, Cipar i Rumunjska. Gospodarstvo raste i u odnosu na prethodno tromjesečje, što daje razloga za optimizam. Premijer kaže da će godišnji rezultat BDP-a premašiti Vladina očekivanja od 2,2 posto.  

- Prema iskustvima koje imamo, ako je prvi kvartal na ovoj razini, a tek slijedi 2. kvartal pa naravno turistička sezona, koji će biti itekako dobri i u 3.kvartalu, tradicionalno isto tako dobar 4. kvartal, ja vjerujem da ćemo imati gospodarski rast i viši od onog koji smo sami projicirali, rekao je premijer Andrej Plenković. 

Prognoze rasta hrvatskog gospodarstva za ovu godinu većina institucija već je podignula naviše, a tako bi se moglo i nastaviti. HNB, koji je u prethodnim prognozama očekivao rast BDP-a za ovu godinu od 1,5 posto, prognozu rasta ponovno će podizati - najavio je guverner. 

- Očekujemo veću stopu rasta BDP-a u Hrvatskoj nego što smo očekivali u prošloj projekciji tako da ono što za sada vidimo u Hrvatskoj su podaci bolji od onih koje smo prognozirali na kraju prošle godine, kazao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

Iako je izvoz porastao za gotovo 5 posto, to je znatno usporavanje u odnosu na rast u prethodnom tromjesečju od čak 14 posto, a to bi, kaže Damir Novotny, mogla biti posljedica slabljenja ekonomije naših vanjskotrgovinskih partnera. 

- Ono što ohrabruje su započete investicije naročito u obnovi grada Zagreba i Banovine, korištenje europskih fondova koji će imati pozitivan učinak na ukupna ekonomska kretanja, ali tu postoji velika opasnost da neće biti dovoljno radne snage ni u građevinarstvu a vidimo da je to problem i u turističkom sektoru, rekao je Novotny. 

Analize HGK kao negativne rizike navode pad hrvatskog uvoza od 0,8 posto zbog recesije u Njemačkoj, ali i teškoće u industrijskom sektoru na globalnoj razini. No, zaključuju, turizam i ostali pozitivni utjecaji šengena i eurozone trebali bi prevagnuti pa i oni vjeruju da će godina u konačnici biti iznad očekivanja.

U sklopu aktualne porezne reforme zasluženo mjesto ima novi porezni tretman napojnice kao alat za povećanje prihoda turističkih i ugostiteljskih radnika. Ukratko to znači da i dalje ostaje mogućnost plaćanja napojnice karticama, ali će od siječnja 2024. jedan euro napojnice doista biti jedan euro za radnika, do visine neoporezivog iznosa na godišnjoj razini u iznosu 3360 eura, piše Poslovni.

Time su se ostvarila nastojanja Hrvatske obrtničke komore i njezinog Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika, dok će se kako doznajemo razgovori s Ministarstvom financija nastaviti voditi u smjeru poreznog tretmana napojnice iznad neoporezivog iznosa.

Predsjednica Sekcije računovođa pri HOK-u Đurđica Mostarčić navodi da je temeljna razlika uvođenja neoporezive napojnice u tome što se trenutno na napojnicu obračunavaju porez i doprinosi, kako bi poslodavac svom radniku isplatio neto iznos.

-Napojnica ne podliježe obračunu PDV-a ali po sadašnjim pravilima za oporezivanje dohotka predstavlja bruto 2 primitak. Primjerice na jedan euro, prema obračunu koji ovisi o individualnoj situaciji pojedinog djelatnika na osnovu osobnog odbitka, mjesta rada, mjesta boravišta i slično, radniku danas pripada svega 40 do 50 posto napojnice u neto iznosu.

Po novom će se cijela napojnica isplatiti radniku, naravno do neopozivog iznosa, kaže Mostarčić dodajući da još preostaje i da se ugostitelji dogovore s kartičarima kako bi se riješila pitanja vezana uz trošak naplate kartične naknade za obavljenu uslugu tako da to ne bude na teret ni poslodavaca, ni radnika.

Također ostaje i za vidjeti na koji način će se oporezovati iznos napojnice koji premašuje neoporezivih 3360 eura godišnje. Prijedlog HOK-a je da se isti oporezuje sukladno Zakonu o lokalnim porezima. Na dar u obliku novca sad se plaća porez od 4 posto, a Komora smatra da je to najprimjerenije oporezivanje jer napojnica predstavlja dar zadovoljnog kupca ugostiteljskom radniku.

Ugostiteljima bi to bilo top rješenje, a MF ne bi moralo mijenjati niz zakona, što znači da ne bi bio potreban veliki zahvat, nego bi se Zakonu lokalnim porezima definirala i napojnica u svim oblicima kao dar, a to je lokalni porez koji bi se plaćao JLS-ovima, što bi zasigurno podržale i same JLS. Na ovaj način otvara se mogućnost za posljedično značajno povećanje primitaka zaposlenih u ugostiteljstvu i povećanje konkurentnosti hrvatskih ugostitelja, navode u HOK-u.

Usto ističu i da se osigurava dodatna motivacija za zapošljavanje u ugostiteljskom sektoru i pratećim uslugama, što je od izuzetne važnosti s obzirom na udio turizma i ugostiteljstva u ukupnom gospodarstvu i BDP-u.

-Za ugostiteljski sektor ovo je značajno jer će biti lakše zadržati postojeću radnu snagu, a služit će nam i kao još jedan pregovarački alat za pronalaženje buduće radne snage. Ono što je pohvalno je da je sve apsolutno transparentno prema radnicima i Poreznoj upravi jer je u svakom trenutku vidljivo koliko svaki radnik ima dodatni primitak na ugovorenu plaću, navodi predsjednik Ceha Ugostitelja HOK-a Franz Letica.

Grad Dubrovnik već godinama u svim svojim školama i vrtićima uspješno provodi projekt pomoćnika u nastavi, a u tekućoj školskoj godini angažirano je 65 pomoćnika u osnovnim školama te još 39 pomoćnika u dječjim vrtićima. Uz bespovratna sredstva iz Europskog socijalnog fonda, koja se za program pomoćnika u osnovnim školama dodjeljuju u maksimalnom mogućem iznosu, Grad Dubrovnik od prošle godine osigurava i nadstandard na način da u svom proračunu rezervira sredstva za pokrivanje povećanja plaća angažiranih asistenata.

Naime, Europski socijalni fond isplaćuje satnicu u iznosu od 3.32 eura za 51 pomoćnika, dok Grad Dubrovnik za navedene pomoćnike osigurava razliku do 4.65 eura neto (5,97 eura bruto) te puni iznos za 14 dodatnih pomoćnika, uključujući i ostala prava iz radnog odnosa kao i ostalim zaposlenicima  u školama za sve pomoćnike. Trošak pomoćnika u vrtićima isključivo se financira vlastitim sredstvima Grada Dubrovnika, a sukladno iskazanim potrebama.

Podsjetimo, Grad Dubrovnik među prvim je hrvatskim gradovima donio Odluku o povećanju satnice pomoćnicima u nastavi. Odluka je donesena na 15. sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika u listopadu 2022., dok su prethodno, izmjenama i dopunama prošlogodišnjeg proračuna, osigurana dodatna sredstva za povećanje satnice te je za tu namjenu već u proračunskom razdoblju od 1. rujna do 31. prosinca 2022. godine osigurano 86 tisuća eura – 53 tisuće eura za pomoćnike u nastavi u osnovnim školama i 33 tisuće eura za pomoćnike u dječjim vrtićima.

Ukupno se u tekućoj školskoj godini sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu 260.674,00 eura financira 47 posto ukupnog troška programa (škole + vrtići), dok se iz  proračuna Grada Dubrovnika za plaće svih pomoćnika u nastavi izdvaja 294.507,00 eura, odnosno 53 posto od ukupne cijene koštanja.

Uključivanje djece s poteškoćama u razvoju u redoviti sustav odgoja i obrazovanja jedan je od prioritetnih projekata u području predškolskog odgoja i školstva Grada Dubrovnika, a provodi se upravo kroz program Pomoćnici u nastavi.