Inflacija posustaje, a cijene energije i određenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda padaju, no izgleda da će Hrvati uskoro suočiti s većim troškovima za jedan od svojih omiljenih proizvoda – kruh. Iako su cijene pšenice i kukuruza na tržištu značajno pale, čak i do 50%, domaći pekari se suočavaju s raznim izazovima koji bi mogli rezultirati povećanjem cijena pekarskih proizvoda. U Žitozajednici potvrđuju da će rast cijena ovisiti o pojedinačnoj procjeni svakog proizvođača, ukazujući na povećane troškove proizvodnje i smanjenje konkurentnosti zbog uvoza pekarskih proizvoda.
Zanimljivo, neki lokalni proizvođači, poput Dejana Zrinskog, vlasnika pekarnice Koprivnica, odlučno odbijaju ideju povećanja cijena. Zrinski ističe:
–Nemamo nikakve potrebe za povećanjem cijena. Brašno je otišlo od korone i rata u Ukrajini u nebesa, ali tri puta je sada pala cijena i došli smo do prihvatljive cijene. Sada je borba da ne opteretimo proizvod, a da povećamo neto plaće radnicima i da ostanu u Hrvatskoj.
S druge strane, Nada Barišić, direktorica Žitozajednice, naglašava strukturne probleme unutar industrije:
–Pšenice imamo duplo više od potreba, a ne prerađujemo je u proizvode dodane vrijednosti koji bi donjeli nova radna mjesta. Mi smo definitivno puno izgubili i vidimo poziciju Hrvatske kao bazena jeftine sirovine i uvoza finalnih proizvoda.
Iako cijene kruha već bilježe porast od 10 do 15 posto, Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja, upozorava da nema opravdanog razloga za daljnje poskupljenje:
–Rekao sam nema razloga i nikakvog opravdanog razloga za dizanje cijena jer je došlo do pojeftinjenja većeg broja proizvoda.
S obzirom na ovu situaciju, ostaje vidjeti hoće li i u kojoj mjeri hrvatski proizvođači kruha podići cijene, suočeni s izazovima konkurencije i promjenjivog tržišta, prenosi HRT.