Otvorenje izložbe ‘Crteži, strip i ilustracije’ Vladimira Davidenka bit će u utorak, 12. studenoga, u 20 sati u galeriji Studio-21. Izložbu će otvoriti kustos Ivor Igrec, koji je ujedno i autor predgovora.
– Vladimir Davidenko je prethodno bio poznatiji splitskoj javnosti po svom slikarstvu, barem onom dijelu publike koja posjećuje izložbene prostore, a ne prati najnovija ostvarenja devete umjetnosti. No prvo kao kolorist, a potom kao strip-crtač, odlučio se malo odmoriti od kista, te se vratiti svojoj prvoj ljubavi. Naime, od svojih ranih dana, pokazivao je veliki interes za stripom, provodeći sate uronjen u njihove svjetove, i to ne samo u priče, već i vizualni stil stripova, napisao je Igrec.
Posebice ga je zanimao Conan, junak kojeg su oživjeli autori kao što je John Buscema. Conanov svijet, ispunjen divljim pejzažima, drevnim ruševinama i neustrašivim borcima, svakako je mogao potaknuti maštu i usaditi mu želju za crtanjem vlastitih svjetova u kojima vlada mač i magija, koja ga prije odlaska na Akademiju potakla da crta svoje fantasy junake.
Umjetnik je započeo svoj profesionalni put u stripu prije desetak godina, koloriranjem francuskih stripova poput mnogih izdanja serijala La Bible- l’ancien testament, L’Aigle Et La Salamandre, Antarctica, Transvaal i Warbirds, a u domovini je kolorirao stripove Neretljanski ratnik i Ljudevit Posavski, a potonja dva označila su početak njegove duge suradnje sa strip-autorom Milkom Pekom, koja traje i danas. Njegov probuđeni interes za medij devete umjetnosti i posvećenost stripu rezultirala je mnogim angažmanima, te nije trebalo dugo proći da započne i crtati stripove.
Odmak od ustaljenih slikarskih tehnika za rad na stripu predstavljala je za Davidenka izlazak iz zone komfora koji ga je postepeno primorao na promjenu pristupa, što je vidljivo kada se pogledaju njegovi prvi izleti u profesionalno crtanje stripa, u odnosu na recentnije radove. Naviknut na slobodniju kompoziciju, izlazak iz tipičnih formata te oslobođenost simbola, uz vraćanje realizmu morao se prilagoditi stilu crtanja gdje se forma i kompozicija dinamično, a ujedno i disciplinirano, prilagođuju priči u kadrovima gdje su jasnoća i tempo ključni. Strip zahtijeva jednostavnije linije i sažetost detalja kako bi scena bila pregledna i brza za čitanje, što je velika razlika u odnosu na slobodu izražavanja u slikarstvu.
– Osim toga, Davidenko je morao prilagoditi i način bojanja te sjenčenja naučen na Akademiji, birajući manje nijansi i oštrije kontraste koji pojačavaju atmosferu i čitatelju prenose emociju na direktan način. Prema riječima umjetnika, karakteri likova nastaju kao spoj mašte i osobina ljudi iz njegove svakodnevice ili medija. Promatrajući ljude, njihove facijalne ekspresije, pokrete, geste i interakcije, nastoji zapamtiti te detalje kako bi mu, kad sjedne za crtaći stol, proces crtanja bio fluidniji, navodi u kustoskom tekstu Igrec