Profesorica Marijana Ivanov s Katedre za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu komentirala je učinke bojkota trgovina, rast cijena i Vladine mjere o ograničavanju cijena određenih proizvoda. U emisiji “Intervju tjedna” za HRT, naglasila je kako je bojkot trgovina imao slabiji učinak nego što se očekivalo, te da je rast cijena neizbježan u trenutnim okolnostima.
Ivanov je pojasnila da je želja za bojkotom trgovina polako opala.
– Ljudi si ne mogu dopustiti svaki petak bojkotirati trgovine. Vrijeme je najoskudniji resurs i ljudi kupuju kad im treba, kada mogu i kada stignu – rekla je. U početku bojkota, prema njenim riječima, postojao je jedinstveni odgovor potrošača svih socijalnih skupina, no sada interes polako opada.
Cijene neće padati
Profesorica Ivanov ističe da, iako postoje pokušaji smanjenja cijena, pad cijena nije realan.
– Bojim se da pada cijena neće biti. Jedino što se može postići sporiji rast cijena. Okolnosti idu u prilog rasta cijena. Imamo novu situaciju onemogućenih tokova plina u Europu. Svi koji prodaju plin, prodavat će Europljanima skupi plin. Cijena plina je već jako narasla i to je, naravno – imalo efekte na cijene hrane – naglasila je. Naglasila je da okolnosti, poput rasta cijena energenata i visoke potražnje, idu u prilog rastu cijena. Također, nova situacija s onemogućenim tokovima plina u Europu dodatno podiže cijene energije, što se negativno odražava na cijene hrane.
Ivanov je ukazala i na to da dobre prognoze za potrošnju kada je riječ o turističkoj sezoni, također ne idu u prilog padu cijena.
– U Hrvatskoj se vrti velika masa novca. Recite mi razlog zbog kojeg bi cijene mogle pasti. Mogu pasti jedino u onom dijelu, što je bila i namjera Vlade, gdje bi se svi sudionici formiranja cijena – odrekli dijela svoje dobiti. Tu je jedini prostor koji postoji – rekla je.
– Ako gledate pokazatelje proizvođača u prehrambenoj industriji, jedan dio njih je imao brži rast prihoda nego što su ima rasli rashodi. Tu ima prostora za smanjenje zarade.
Proizvođači su, ustvrdila je Ivanov, podigli cijene, “koje se nužno ne mogu opravdati povećanjem cijena sirovina”.
U javnosti se sve više spominje i pojam pohlepe, a Ivanov je ustvrdila kako “svaka nova jedinica zarade donosi manje zadovoljstva” i da se tako pohlepa perpetuira.
– Kad se upišete na ekonomiju, na prvoj godini vas nauče pojam granične korisnosti, a ona je opadajuća. Kada pojedete jednu jabuku, dvije, tri, četiri ili pet, isto tako vrijedi i za bogatstvo i pohlepu za zaradom. Svaka nova jedinica zarade donosi manje zadovoljstva i tako se kreira pohlepa – rekla je.
Za povećanje cijena, istaknula je Ivanov, je dijelom zaslužan i rast plaća.
– Plaće su u prosjeku rasle 13 posto, što je više od prosječne stope inflacije za cijelu 2024. godinu. U nekim djelatnostima, javnom sektoru, otišle su gore i više od 20 posto. Naravno da će se u tom trenutku cijene povećati – zaključila je.