znanstvenici sa Sveučilišta u Bristolu u Ujedinjenom Kraljevstvu
predviđaju da će se klimatski ekstremi intenzivirati nakon što se
svjetski kontinenti spoje u jedan “superkontinent”, Pangea Ultima, za
otprilike 250 milijuna godina, piše N1 Info.
Otkrili su da će tada biti iznimno vruće, suho i praktički
neprikladno za život ljudi i sisavaca koji nisu evoluirali da se nose s
produljenom izloženošću ekstremnim temperaturama, piše CNN.
Istraživači su simulirali temperaturu, vjetar, kišu i trendove
vlažnosti za superkontinent te koristili modele kretanja tektonskih
ploča, kemiju i biologiju oceana kako bi izračunali razinu ugljičnog
dioksida.
Otkrili su da formiranje tog “superkontinenta” ne bi samo rezultiralo
učestalijim vulkanskim erupcijama, izbacivanjem ugljičnog dioksida u
atmosferu i zagrijavanjem planeta već bi i Sunce postalo svjetlije,
emitiralo više energije i dodatno zagrijavalo Zemlju, kako su
primijetili stručnjaci u članku objavljenom u ponedjeljak u časopisu
“Nature Geoscience”.
– Formiranje novog superkontinenta efikasno bi rezultiralo trostrukim
udarom, uključujući učinak kontinentalnosti, jače Sunce i povećanje
koncentracije CO2 u atmosferi – izjavio je Alexander Farnsworth, viši znanstveni suradnik na Sveučilištu u Bristolu i glavni autor studije.
– Široko rasprostranjene temperature od između 40 do 50 stupnjeva
Celzijusa i još veći dnevni ekstremi, popraćeni visokim razinama vlage,
na kraju bi zapečatili našu sudbinu. Ljudi – zajedno s mnogim drugim
vrstama – umrli bi zbog svoje nesposobnosti da izbacuju ovu toplinu kroz
znojenje i ne bi mogli ohladiti svoja tijela – dodao je Farnsworth.
Povećana toplina, kako je napomenuo Farnsworth, rezultirala bi okolinom u kojoj ne bi bilo dostupne hrane ni vode za sisavce.
Iako postoje znatne neizvjesnosti kada se radi o predviđanjima tako
dalekima u budućnosti, znanstvenici upozoravaju da perspektiva izgleda
“izrazito mračno”, s procjenama da će samo od osam do 16% kopna na
superkontinentu biti prikladno za život sisavaca.
Razina ugljičnog dioksida mogla bi biti dvostruko veća od trenutne
razine, prema izvješću, iako se taj proračun temelji na pretpostavci da
ljudi prestanu koristiti fosilna goriva sada. Inače, kako napominje Benjamin Mills,
profesor evolucije Zemljinog sustava na Sveučilištu u Leedsu i koautor
izvješća, suočit ćemo se s tim brojkama puno ranije, kako je navedeno u
priopćenju.
Ova sumorna perspektiva ne bi smjela poticati samozadovoljstvo u
suočavanju s trenutnom klimatskom krizom, upozoravaju autori izvješća.
Klimatske promjene koje su posljedica ljudskih aktivnosti već uzrokuju
milijune smrti diljem svijeta svake godine.
– Važno je ne izgubiti iz vida našu trenutnu klimatsku krizu, koja
proizlazi iz emisija stakleničkih plinova – naglasila je koautorica Eunice Lo,
istraživačica za klimatske promjene i zdravlje na Sveučilištu u
Bristolu, u priopćenju.
– Iako predviđamo da će planet postati
neprikladan za život za 250 milijuna godina, već danas se suočavamo s
ekstremnim vrućinama koje štete ljudskom zdravlju. Stoga je ključno
postići nultu neto emisiju što je prije moguće – dodala je Lo.
Klimatske promjene su na putu da dramatično preoblikuju život na
Zemlji, dok se milijarde ljudi i drugih vrsta približavaju točkama u
kojima više neće moći prilagoditi se, osim ako se globalno zatopljenje
značajno ne uspori. Ovo je istaknuto u obimnom izvješću objavljenom
prošle godine pod okriljem UN-a.
Znanstvenici već desetljećima upozoravaju da je ključno održavati
rast temperature mora ispod 1,5 stupnjeva Celzijusa u odnosu na
predindustrijske razine. Prozor prilike za smanjenje ovisnosti o
fosilnim gorivima i izbjegavanje katastrofalnih promjena koje bi potpuno
preoblikovale život kakav poznajemo brzo se zatvara.
Posljednje masovno izumiranje dogodilo se prije približno 66 milijuna
godina, kada je asteroid udario u Zemlju i prouzrokovao izumiranje
dinosaura i većine života na planetu.