U Hrvatsku su turisti od početka 2024. do kraja rujna dolazili iz više od 70 zemalja svijeta, a samo iz Njemačke i Slovenije, ostvarili su pojedinačno više od 10 milijuna noćenja, dok su u odnosu na 2023. najveći postotni porast noćenja ostvarili turisti s Kosova te s gotovo svih dalekih tržišta.
Pokazuju to podaci eVisitora, kao i to da se 2024. prema broju nacija koji su turistički posjetili Hrvatsku do kraja rujna gotovo izjednačila s predpandemijskom 2019., čemu je pridonio i snažniji povratak turista s dalekih tržišta, posebice iz Koreje i Kine, ali i Brazila, Indije, Japana i s drugih.
Poredak u prvih deset nije se puno mijenjao te su tu manje-više sva tradicionalna i Hrvatskoj bliža europska tržišta.
Njemačka je i dalje daleko najjače tržište s kojeg je i u 2024. do kraja rujna, unatoč minusu od 6,4 posto u odnosu na devet mjeseci 2023., ostvareno najviše ili 21,2 milijuna noćenja.
Drugi su turisti iz Slovenije s 10,4 milijuna noćenja ili 2,3 posto više nego 2023., dok su na trećem mjestu Austrijanci čijih je 7,7 milijuna noćenja pad za oko dva posto.
Turisti iz Poljske su izbili na četvrto mjesto sa sedam milijuna noćenja ili šest posto više nego u devet mjeseci 2023., a na petom su mjestu turisti iz Češke, s pet milijuna noćenja ili 7,4 posto manje.
Slijede turisti iz Mađarske i Italije s po nešto više 3,8 milijuna noćenja, što je za Mađare porast od 8,3 posto, a za Talijane pad od gotovo sedam posto u odnosu na lanjskih prvih devet mjeseci, dok su turisti iz Ujedinjene Kraljevine (UK) iza njih sa 3,6 milijuna noćenja ili 6,5 posto više.
Slovački turisti su ostvarili u prvih devet mjeseci 2024. 1,6 posto više noćenja nego u godini prije ili 3,3 milijuna, a nešto manje, tri milijuna, turisti iz Nizozemke, što je i oko tri posto manje.
Od ostalih tržišta čiji su turisti još ove godine u Hrvatskoj prešli milijun noćenja, a takvih je ukupno 16, su oni iz Bosne i Hercegovine s 2,7 milijuna ili deset posto više noćenja nego lani, a tu su i Francuzi s 1,9 milijuna noćenja ili 5,2 posto više.
Gotovo isti broj noćenja – 1,9 milijuna ili sedam posto više, ostvarili su turisti iz SAD-a, koji su se time kao jedino daleko tržište uvrstili među tih 16, dok su sva ostala europska, pa ih tako sa 1,6 milijuna noćenje slijede turisti iz Srbije, čime su među svih tih 16 u najvećem porastu u odnosu na devet mjeseci prošle godine, od 16,1 posto.
Turisti iz Ukrajine su ostvarili 1,6 milijuna noćenja, što je također nešto veći porast, od 12,6 posto, a listu prvih 16 s milijun i više noćenja zaključuju za prvih devet mjeseci 2024. turisti iz Švedske i Švicarske s po 1,2 milijuna noćenja, što je Šveđanima devet posto više, a Švicarcima 2,1 posto manje nego u istom razdoblju 2023. godine.
Od ostalih europskih zemalja od kuda su dolazili turisti u Hrvatsku u 2024., najveći porast noćenja na razini prvih devet mjeseci od čak 111,6 posto ostvarili su turisti s Kosova, sa 131,4 tisuće noćenja.
Zanimljivi su i porasti noćenja turista iz Španjolske, od 17 posto, na 608 tisuća, te Irske od 11 posto s njihovih 522 tisuće noćenja, kao i turista iz Portugala od 11 posto, sa 144,6 tisuća noćenja, Turske od 16,5 posto, sa 107,7 tisuća noćenja njihovih turista te od čak 80,6 posto sa 47 tisuća noćenja turista s Islanda ove godine.
Otvaranje većine dalekih tržišta i avio prometa nakon covid krize omogućilo je u 2024. da se u svijetu ponovo u većem broju pojavljuju i turisti iz Kine i Koreje, pa i u Hrvatskoj, gdje su do kraja rujna ostvarili po više od 200 tisuća noćenja odnosno Kinezi 44,6 posto više nego 2023., a Korejci 34,6 posto više, što su uz one s Kosova i Islanda i najveći ovogodišnji porasti s nekog od tržišta.
S većim porastima od 27 posto ili 176,7 tisuća noćenja u Hrvatskoj ističu se i turisti iz Brazila, te iz Indije sa 134,4 tisuće noćenja ili 19,3 posto više nego u 2023., kao i turisti iz Argentine sa 12,7 posto više noćenja, iz Japana sa 39,4 posto više, iz Meksiko s 15 posto više, iz Maroka s 16 posto više, iz Kuvajta 22 posto više i iz Tunisa sa 19 posto više, ali su njihove brojke noćenja na manjima bazama, od po oko 95 tisuća noćenja na niže.