Na kraju četvrtog tromjesečja 2024. godine, hrvatski javni dug iznosio je 49,28 milijardi eura, što je smanjenje od 690 milijuna eura u odnosu na treće tromjesečje, kada je dug iznosio 49,97 milijardi eura. Ovaj pad javnog duga značajan je jer pokazuje da Hrvatska uspješno smanjuje svoje dugovanje u odnosu na ukupnu ekonomsku aktivnost.
Kada se iznos duga izrazi kao postotak BDP-a, udjel hrvatskog javnog duga spustio se na 57,6% na kraju 2024. godine. Ovo je smanjenje u odnosu na prethodni kvartal, kada je udjel duga iznosio 59,6%. Prema pravilima Europske unije, granica javnog duga koja se smatra prihvatljivom za zemlje članice iznosi 60% BDP-a. S obzirom na to, Hrvatska je sada ispod tog praga.
Samo za usporedbu, prosječni javni dug u Europskoj uniji na kraju četvrtog tromjesečja 2024. godine iznosio je 81% BDP-a, dok je u eurozoni bio 87,4% BDP-a. Iako mnoge zemlje imaju dug veći od 60% BDP-a, Hrvatska je sada među samo 12 zemalja EU koje imaju dug manji od propisanog.
Najviši javni dug u EU-u ponovno je bio u Grčkoj, gdje je premašio BDP za više od 50%. Slijedi Italija s javnim dugom koji je veći od BDP-a za 35%. U Francuskoj je dug ponovo premašio BDP za nešto više od 10%, dok je u Belgiji i Španjolskoj također bio viši od ukupne gospodarske aktivnosti.
U usporedbi, najbliže Hrvatskoj po udjelu javnog duga u BDP-u bila je Slovačka, čiji je udjel iznosio 59,3%. Poljska je imala nešto manji dug, 55,3% BDP-a. Najniži javni dug imao je Estonija, s udjelom od samo 23,6%, a slijedila ju je Bugarska s 24,1%, prema podacima Eurostata.