U najnovijim jesenskim gospodarskim prognozama Europske komisije, Hrvatska se ističe s očekivanim drugim najvišim rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Europskoj uniji. Unatoč globalnoj nesigurnosti i visokim troškovima života, hrvatsko gospodarstvo pokazuje znakove snažnog i stabilnog rasta, kako prenosi HRT.
Impresivan rast BDP-a
Hrvatski BDP, koji mjeri ukupnu vrijednost svih dobara i usluga proizvedenih u zemlji, očekuje se da poraste za 2,6% u 2023. godini, što je iznad prosjeka EU. Ovo nije samo pokazatelj trenutnog zdravlja ekonomije, već i signal da Hrvatska napreduje brže od mnogih svojih europskih susjeda. Daljnji rast od 2,5% u 2024. i 2,8% u 2025. godini ukazuje na dugoročnu stabilnost i rast hrvatskog gospodarstva, što je ključno za investitore i građane zemlje.
Faktori koji potiču rast
Ovaj značajan rast BDP-a nije rezultat slučajnosti, već kombinacije ključnih faktora. Uspješna ekonomska godina 2022., pristupanje šengenskom i europodručju, povećana upotreba EU fondova, i državne investicije su glavni pokretači ovog “široko zasnovanog” poboljšanja. Pristupanje šengenskom prostoru i europodručju posebno olakšava trgovinu i investicije, dok EU fondovi i državne investicije potiču unutarnji razvoj i infrastrukturne projekte.
Inflacija u padu
Pad inflacije, s trenutnih 8,1% na prognoziranih 2,4% u 2024. i 1,67% u 2025. godini, je ključan za stabilnost troškova života. Smanjenje inflacije znači da cijene roba i usluga rastu sporije, čime se smanjuje financijski pritisak na građane. Ovaj trend olakšava planiranje budućnosti, kako za kućanstva tako i za poslovne subjekte, jer pruža veću predvidljivost troškova i cijena.
Zaposlenost i tržište Rada
Rast zaposlenosti i rekordno niska nezaposlenost su pozitivni znakovi za hrvatsko tržište rada. Mjere usavršavanja i prekvalifikacije radnika su ključne za osiguravanje da radna snaga zadovolji potrebe tržišta, posebno u sektorima gdje postoji nedostatak radne snage. Ovo ne samo da pomaže pojedincima u prilagodbi tržišnim zahtjevima, već i poduzećima da pronađu potrebne radnike.
Državni deficit i dug
Očekivano povećanje državnog deficita na 1,8% BDP-a u sljedeće dvije godine, iako može izgledati kao briga, zapravo je znatno ispod granice od 3% koju postavlja EU. Ovo ukazuje na zdravu fiskalnu politiku i odgovorno upravljanje državnim financijama. Smanjenje javnog duga s 68,2% na 58,8% BDP-a u sljedećoj godini dodatno potvrđuje ovu odgovornost i pruža osnovu za održivi ekonomski rast.
Ove optimistične prognoze Europske komisije za hrvatsko gospodarstvo pružaju pozitivan pogled na budućnost. Usprkos izazovima na globalnoj razini, Hrvatska demonstrira sposobnost održavanja stabilnog rasta i kontrole inflacije, čime jača svoju ekonomsku poziciju u Europi.