Iako mnogi građani Hrvatske sumnjaju u prednosti koje bi iduća godina mogla donijeti, prognoze Hrvatske narodne banke (HNB) i Vlade sugeriraju optimizam. Naime, inflacija bi trebala usporiti, dok bi bruto domaći proizvod (BDP) mogao rasti tri do četiri puta brže od europskog prosjeka. To bi trebalo rezultirati novim radnim mjestima, povećanjem plaća, kao i općenitim poboljšanjem životnog standarda građana, prenosi net.hr.
Skepticizam među građanima
Međutim, osjećaj optimizma nije podijeljen među svim građanima Hrvatske. Mnogi su, nažalost, doživjeli godinu koja je bila daleko od očekivanog standarda, što stvara značajan skepticizam prema budućim prognozama. Gordana iz Osijeka svoju situaciju opisuje kao „jad i bijedu“, dok Branka iz Siska naglašava da njezina mirovina od svega 520 eura nakon 40 godina radnog staža ne odražava pošteno uložen rad. Na drugoj strani, Pero iz Zagreba smatra da u Hrvatskoj „super se živi“ jer mnogi uživaju u luksuznim aktivnostima poput skijanja i ljetovanja, dok Iva, također iz Zagreba, ističe da velik broj ljudi ipak živi na minimalnoj plaći, što se često zanemaruje.
Prognoze HNB-a i Vlade
Unatoč pesimizmu građana, prognoze Hrvatske narodne banke i Vlade ukazuju na mogući ekonomski oporavak u 2025. godini. Guverner HNB-a, Boris Vujčić, predviđa da će BDP rasti za 3,7 posto u 2024. godini, dok će u 2025. godini rast usporiti na 3,3 posto. Očekuje se da će Hrvatska ekonomija rasti brže od europske, što bi moglo donijeti otvaranje novih radnih mjesta i povećanje zaposlenosti. Predsjednik Vlade, Andrej Plenković, naglašava kako će Vlada poduzeti sve potrebne mjere kako bi stvorila povoljne uvjete za rast plaća, mirovina, kao i jačanje makroekonomske stabilnosti i investicija.
Unatoč obećanjima o rasta plaća, mnogi građani i dalje smatraju da visoki troškovi života čine plaće nedostatnima za pokrivanje osnovnih potreba. Naime, iako je broj zaposlenih u Hrvatskoj porastao za oko 170 tisuća, a broj blokiranih računa smanjen za 40 tisuća, rast prosječne neto plaće (s 847 na 1320 eura između 2019. i 2024.) nije bio dovoljno snažan da bi nadoknadio snažan rast cijena. S obzirom na to, inflacija bi trebala usporiti u idućoj godini – s 4 posto ove godine na 3,5 posto u 2025., te 2,5 posto do 2026. godine.
Sindikalna upozorenja i zahtjevi
Sindikalisti, poput predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata Darija Hanzaleka, upozoravaju na nužnost daljnjeg rasta plaća, osobito za niže i srednje slojeve, kako bi se izbjeglo stvaranje „uređivanja“ plaća, koje bi moglo dovesti do još veće ekonomske neravnoteže u zemlji. Hanzalek također ističe kako je nužno spriječiti potencijalne negativne učinke uvoza strane radne snage koji bi mogao sniziti plaće i potaknuti smanjenje radnih uvjeta.
Niže kamate kao olakšica za građane
Uz rasta plaća, niže kamatne stope također bi mogle donijeti olakšanje građanima. Kamatne stope na novoodobrene kredite za poduzeća su već počele padati, a slične tendencije očekuju se i kod stambenih kredita. Međutim, kamate na gotovinske kredite i dalje ostaju visoke, s prosječnom kamatnom stopom od 6 posto. Smanjenje kamatnih stopa moglo bi dodatno poboljšati uvjete za građane koji planiraju uzeti kredit.
Iako sve prognoze govore o mogućem ekonomskom oporavku, mnogi građani još uvijek imaju ozbiljne sumnje da će predviđeni rast plaća i smanjenje inflacije zaista imati značajan utjecaj na njihovu svakodnevicu. Rast plaća, uz smanjenje inflacije i niže kamate, može pozitivno utjecati na kupovnu moć, ali mnogi ostaju skeptični glede stvarnog poboljšanja životnog standarda u zemlji. Hoće li 2025. zaista donijeti bolji život za prosječnog Hrvata, pokazat će samo vrijeme.