Article

//www.dalmacijanews.hr/files/604517f46f52dfaff58b467f/80
Foto: DalmacijaNews

Andrija Babić prvi je doktor znanosti na splitskoj Hitnoj. S 10 godina ostao je bez majke, ali tako dobio dodatan impuls da ostvari svoje ciljeve i ispiše povijest

Priča o Andriji i njegovom povijesnom ostvarenju ciljeva još je jedan pokazatelj kako su svugdje oko nas ljudi vrijedni pozornosti, ljudi s ambicioznim ciljevima i još većim uspjesima.
Kada smo mali, naša se prošlost broji u danima i mjesecima. U odrasloj dobi kao da je prošlost podjednako velika kao i budućnost, ali sa starenjem taj se odnos sve više mijenja pa prošlost zauzima onu 'težu stranu vage'. Mnogo vremena zato provodimo u prošlosti ili u brigama oko budućnosti, umjesto da svjesno živimo sadašnjost, trenutak u kojem se nalazimo. Jer naš je stvarni život dah po dah i otkucaj srca po otkucaj srca. 

On o unutrašnjosti srca zna puno više nego potpisnik ovih redaka, ali i o drugim životnim funkcijama i iznimno važnim medicinskim detaljima, a njegova sadašnjost vrijedi prošlost i budućnost. Andrija Babić (32) prije nekoliko je dana postao prvi doktor znanosti u Zavodu za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije. Rodom iz Runovića u Imotskoj krajini još 2006. godine krenuo je u želji za novim znanjem prema Splitu. Tek je te godine shvatio kako je medicina njegov životni put, zapravo izazov koji si je postavio jer 'medicina je bila najteža'. Takve su barem stavove o tom zanimljivom području imali njegovi vršnjaci.


Ipak, nikad nije požalio, iako od svog djetinjstva doslovce ništa nije slutilo kako će Andrija postati čovjek kojemu će zanimanje biti briga za druge. 
- Uvijek sam se igrao svećenika kao dijete. Baka mi je pekla hostije, ne ove beskvasne nego debele. Pričešćivao sam po susjedstvu - smije se Babić dok nam govori da ovaj dio izostavimo jer 'što ako ga žena čuje'.

Kao 10-godišnjak ostao je bez majke. U selu ju je udarilo vozilo. Na mjestu nesreće je preminula. Od šestog razreda osnovne škole Andrija je tako trebao nadomjestiti ženu koja je trebala biti oslonac, rame za plakanje i podrška kad je teško i lijepo. Nimalo ugodno ni ostvarivo. Život ga nije mazio, ali sve ono potrebno je imao. Trudili su se svi oko njega, kaže, pa je prilikom dolaska u Split on trebao samo učiti. Sve drugo mu je bilo osigurano. Od ispeglane odjeće, ručka svakog dana u isto vrijeme i kupljenih knjiga.

- Puno sam se puta pitao je li gubitak majke bio još jedan dodatan motiv da ostvarim svoje ciljeve. Uvjeren sam da se ne bih trudio da uspijem da sam imao sve servirano u životu - govori Andrija Babić za DalmacijaNews. 



Vrgorac umjesto Imotskog

Povijest na splitskoj Hitnoj ispisao je disertacijom naziva 'Analiza rizika od pristranosti i korištenja te procjene u analizi osjetljivosti u Cochraneovim sustavnim pregledima'. Ovako tako složen naslov pobliže zvuči u riječima običnog laika.

- Moj rad govori o kvaliteti dokaza u medicini. Znate, da bi se dokazala učinkovitost nekog postupka ili lijeka potrebna su istraživanja. Naravno da je za sve to potrebno vrijeme i novac, a postoji i nešto što objedinjuje više istraživanja na neku temu što se zajednički zove sustavni pregled. Kako se ne bi radilo istraživanje na nekoliko tisuća ljudi, onda se u literaturi pronađu svi radovi s istom temom pa se onda donosi zaključak. Ja sam analizirao Cochraneove sustavne preglede na način da sam i u najboljem tražio mane. Tražio sam mane ne kako bi kritizirao, nego kako bi potaknuo da buduća istraživanja budu još bolja - objasnio nam je naš sugovornik.


Kao student, zanimljivo je, Andrija je radio i u Fini. Skenirao je ovrhe. Nakon završenog fakulteta prijavio se na sve natječaje koje je nudio Zavod za hitnu medicinu županije. Od Imotskog, preko Splita pa sve do Vrgorca. Dobio je Vrgorac u kojem je prvotno radio na zamjeni, a kasnije i na neodređeno vrijeme. 

Manjak samouvjerenosti na početku nadoknadio je iskustvom, ali, tvrdi nam, nikako nije htio raditi u Runovićima jer 'najteže je biti prorok u svome mjestu'.

- Čudan je to osjećaj kada nakon šest godina fakulteta dođeš na Hitnu pomoć i ne znaš za što služi koji lijek, a za što koja otopina. Trema i nesigurnost. Ali s godinama je sve sjelo na svoje mjesto - priča nam Babić.




Obiteljski čovjek po struci, pjevač u slobodno vrijeme

Prvu tešku intervenciju imao je već drugog radnog dana. Turistu je pozlilo u autobusu, ali mu nije bilo spasa. Pretrpio je težak srčani udar. Pokušaji reanimacije bili su uzaludni.

- Najgore je, svakako, kada na prometnicama život izgube mladi ljudi. Tada bi i kamen proplakao. Niti jedan normalan čovjek neće ostati hladan na takve događaje - odgovara nam na pitanje s čim se sve suočio u svojoj karijeri.

Najveća podrška su mu supruga Darija i njegovi Emanuela, Marin i Matej. Za početak životne epizode doktorata zaslužna je profesorica Livia Puljak, a uz posao i obiteljsko vrijeme Andrija svakako nađe vremena za vjeru i zabavu pa je tako vrlo aktivan u crkvi Gospe u Siti u Strožancu, ali drago mu je i zapjevati pa je tako pripadnik tamošnjeg crkvenog zbora, pučkih pivača, ali i zbora liječnika.

Andrijino zanimanje, koje znači i ljubav još je jedan dokaz kako smo svi u životu upućeni jedni na druge i da nam je svima katkad potrebna ljudska, ali i prijateljska pomoć. Međuljudski odnosi trebali bi biti dvosmjerna cesta s istim znakovima zabrane s obje strane, iako je to katkad teško. Ipak, priča o Andriji i njegovom povijesnom ostvarenju ciljeva još je jedan pokazatelj kako su svugdje oko nas ljudi vrijedni pozornosti, ljudi s ambicioznim ciljevima i još većim uspjesima, ljudi koji tako postaju inspiracija i uzori nekim novim doktorima, znanstvenicima ili tek širiteljima dobrote i sreće. 

hr Sun Mar 07 2021 20:56:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/60fda7d26f52df4fe88b45ac/80
Foto: DalmacijaNews

Radnici splitske Čistoće u korona vremenu pozitivni na - marihuanu! Regjo: "Odmah smo im uručili otkaze!"

Čistoća provodi redovite kontrole alkoholiziranosti radnika, a prisutnost narkotika u organizmu kontrolira se i prilikom zapošljavanja.
Dvojica radnika splitske Čistoće pala su u izvanrednom nadzoru - bila su pozitivna na drogu, treći je odbio dati urin za toksikološku provjeru, a jedan je bio dokazano "čist". Konzumirali su, doznajemo, marihuanu.

Sve se to događalo prije nekoliko tjedana na Kliničkom zavodu za patologiju, sudsku medicinu i citologiju splitskog KBC-a na kojem je, uz pomoć urina i krvi, nedvojbeno utvrđeno kako su dvije osobe u posljednjih 15-tak dana uzimale marihuanu.

Nakon pozitivnog nalaza iz splitske bolnice uručen im je otkaz, potvrđuje nam i dalje aktualni prvi čovjek ove splitske gradske firme, Lukša Regjo govoreći kako cijeli postupak kreće od internog izdvajanja "sumnjivih osoba" preko Službe za zaštitu rada koja tako periodično pošalje nekoliko radnika na testiranje prisustva narkotika u organizmu.

- Ukoliko taj test bude pozitivan, radnici idu na provjeru na Sudsku medicinu koja, ako potvrdi prisustvo narkotika, momentalno znači i raskid ugovora o radu za radnika - veli Regjo.  


Nulta tolerancija za alkohol i drogu

Čistoća provodi redovite kontrole alkoholiziranosti radnika, a prisutnost narkotika u organizmu kontrolira se i prilikom zapošljavanja. Sve kako bi poslovanje bilo uspješno, a sigurnost radnika i građana na maksimalnoj razini.

"Društvo ima politiku nulte tolerancije prema korištenju i konzumaciji alkohola i droga na radnom mjestu odnosno dolasku na rad pod utjecajem alkohola i droge", stoji i u Pravilniku poslovnog ponašanja i etičkom kodeksu zaposlenika društva Čistoća koji je donio Regjo drugog dana 2020. godine pa ostavio prostora za sankcije svih "nevaljalih epizoda" zaposlenika gradske firme.

Zašto baš 15 dana nakon konzumacije? Marihuana i metadon, otkriva nam Željko Ključević, psihijatar i voditelj Službe za mentalno zdravlje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, najduže ostaju u tijelu.
- Marihuana i metadon u organizmu mogu ostati čak do 15 dana. Ovisi koliko se često konzumiraju. Heroin, kokain i amfetamini su u organizmu prisutni 3 do 4 dana. Nazočnost alkohola je nešto drugačija, ovisi o brzini izlučivanja, ali i drugim faktorima poput težine čovjeka. U većini slučajeva zadržava se do jednog dana u organizmu - govori Ključević.



Marihuana i heroin "najaktualniji"

U Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji sve više ljudi koristi opijate i narkotike, dodaje Ključević.

- U Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji najviše se konzumiraju marihuana i heroin, a u porastu je konzumacija i psihostimulansa te kokaina i amfetamina. Naravno, sve ovisi o području na kojem se potrošači nalaze. U Splitu, primjerice, bolje prolazi marihuana i heroin dok u makarskom primorju najviše možete naći psihostimulanse.

Sve više tvrtki svoje djelatnike šalje na testiranje na droge i druga opojna sredstva, a prvi puta su u splitsku bolnicu došli radnici jedne gradske tvrtke. Testiranja su posebno poželjna za primjerice vozače javnih prijevoznih sredstava, zaštitara te osobe koje rade s novcem, ističe Antonio Alujević, voditelj Odjela za sudsku medicinu KBC-a.
- Mi pokrivamo veliki spektar narkotika, alkohola i lijekova, a šteta je što ovakve provjere ne radimo i za splitsku policiju jer bi s našim kapacitetima to mogli raditi za sve četiri dalmatinske županije. Iz policije uzorke krvi, za provjere, šalju u zagrebački centar "Ivan Vučetić" - veli Alujević i podvlači kako bi višestruka korist bila da se krv umjesto u Zagrebu provjerava u Splitu, u KBC-u.

Dodajmo kako je na ovom odjelu splitske bolnice u 2020. godini napravljeno 50 toksikoloških testiranja za potrebe Suda, dok je do sredine srpnja ta brojka stala na 39 provjera.

Provjere su rađene na najmodernijoj opremi u bolnici, na pliskom kromatografu koji radi na principu električnih signala dobivenih kada plin helij odvaja analit (uzorak - op.s.) i zadržava ga na kolonama. 
hr Sun Jul 25 2021 21:57:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/60fdb9366f52dfb1e88b458c/80
Foto: Grad Split

Francuz prvi ušao u cilj splitske humanitarne utrke, postat će kum novog uređaja za neonatologiju

U dužini od 2,3 kilometra trčalo se od Rive do Vile Dalmacije.
Opremanje Odjela neonatologije splitskog KBC-a uređajem za terapiju novorođenčadi dušikovim monoksidom cilj je humanitarne utrke "Srcem za male heroje" koju su organizirali vatrogasci splitske Javne vatrogasne postrojbe.

U dužini od 2,3 kilometra trčalo se od Rive do Vile Dalmacije.

Više stotina trkača bilo je dio ove lijepe priče, a donirati se može i dalje uplatom na račun HR6724070001300020395.

Pobjednik humanitarne utrke je Francuz Arthur Guselon koji je 2,3 kilometra prešao u svega 8 minuta.
On će postati kum uređaja koji je vrijedan oko 250 tisuća kuna.
hr Sun Jul 25 2021 21:21:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/60fdb3406f52df07e88b45cc/80
Foto: Twitter Vlade RH

Beroš o žrtvama iz autobusa: Učinjeno još operativnih zahvata, neki bi sutra mogli kućama

Ministar je još jednom izrazio sućut obiteljima preminulih i svim građanima Republike te izrazio želju za brzim oporavkom svima koji su ozlijeđeni.
Ministar zdravstva Vili Beroš potvrdio je za Dnevnik HTV-a da će neki od lakše ozlijeđenih u teškoj prometnoj nesreći kod Slavonskog broda biti sutra otpušteni iz Brodske bolnice. Svima uključenima u ovaj tragični događaj bit će pružena psihološka pomoć, kazao je te ponovio da je u bolnici formiran info centar 035 201 111 na kojem se objedinjuju informacije svih relevantnih službi za obitelji stradalih i ozlijeđenih.

- Nema znatnijeg pogoršanja kliničke slike hospitaliziranih. Nekoliko je operativnih zahvata već učinjeno, a nekoliko njih u indikacijama koje nisu hitne - napravit će se i sutra. Mnogi bolesnici su zadobili lakše tjelesne ozlijede i mogli biti sutra otpušteni kućama, kazao je Beroš.

Dodao je međutim, kako će njihov povratak u Kosovo ovisiti o stanju njihovih bližnjih. Naime, među putnicima su bili članovi istih obitelji pa će pričekati ishod liječenja onih drugih. Naglasio je kako je zdravstvena situacija nakon nesreće stabilizirana vrlo rano zahvaljući promtnim reakcijama svih stručnih službi - hitne pomoći, civilne zaštite, vatrogasaca i ostalih.

Psihološka pomoć

- Nakon što smo odradili onaj medicinski dio, nstavili smo s organizacijom suportivnih službi. Psiholog i klinički psihijatar na dispoziciji su našim bolesnicima. Također, zahvaljujući promtnoj reakciji albanskog veleposlanika i albanskih građana u Slavonskom Brodu - oni su došli tu i dali prvu riječ utjehe na materinjem jeziku koja je bila izuzetno važna, poručio je ministar.

Ministar je još jednom izrazio sućut obiteljima preminulih i svim građanima Republike te izrazio želju za brzim oporavkom svima koji su ozlijeđeni. 
hr Sun Jul 25 2021 20:49:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/60fda5616f52df07e88b45b2/80

Priča o fekalijama na Čiovu dobila nastavak. Susjeda: "Vlasnik laže!", Stipe Čogelja: "Sve će utvrditi Državni inspektorat!"

Apsurd u uvali Bočić komentirao nam je i Stipe Čogelja, splitsko-dalmatinski dožupan.
Snimka otpadne vode koja curi iz otvorene cijevi u more u Okrugu Gornjem obišla je hrvatsku javnost. Dok su susjedi i oni koji su se našli na plaži zgroženo gledali fekalije kako im "miluju noge", vlasnici obiteljske kuće ekocida umirivali su javnost govoreći kako se radilo o puknuću cijevi i izlijevanju čiste vode. Nakon svojevrsnog demantija iz obitelji, javila se i jedna susjeda koja je kazala kako je vlastitim očima gledala kako fekalije cure do mora iznenađena dozom laži koje servira obitelj vlasnika kuće.

On je, kaže nam, svo vrijeme gledao otpadne vode i zanemarivao upozoravanje tamošnjih kupača. Čak ih je i vrijeđao.
- On se, doslovno, rugao s nama koji smo ga upozoravali na fekalije - kaže nam susjeda čiji su podatci poznati redakciji.

- Druga susjeda je zvala tvrtku koja bi ispraznila jamu, a on je sve ignorirao dok nije stigla policija. Tada je i pokušavao zatvoriti cijev, ali sve je ostalo samo na pokušaju - veli.

Apsurd u uvali Bočić komentirao nam je i Stipe Čogelja, splitsko-dalmatinski dožupan.


- Prijava je proslijeđena nadležnom Državnom inspektoratu. Oni će utvrditi činjenično stanje - kaže Čogelja pa nastavlja.

- Mislim da je uloga Županije, bez obzira što nije nadležna, bitna u osvješćivanju javnosti vezano za zaštitu pomorskog dobra te u zahtijevanju da se zakoni jednako i učinkovito primjenjuje na sve građane ili goste u Republici Hrvatskoj, bez obzira tko su.
hr Sun Jul 25 2021 19:54:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .