Guverner HNB-a Boris Vujčić gostovao je u N1 Studiju uživo gdje je govorio o inflaciji i nekim gospodarskim predviđanjima za 2025. godinu.
Vujčić kaže kako oni očekuju da će se stopa prosječne inflacije nastaviti smanjivati.
– Puno smo bolji u prognoziranju toga nego dvije komponente koje ne spadaju u ono što zovemo temeljna inflacija, a to su cijene energije i cijene hrane koje su podložne različitim šokovima na tržištu i teže ih je prognozirati nego ostatak inflacije. Mi očekujem da će se stopa inflacija nastaviti smanjivati. Ona se smanjuje od kraja 2022., s izuzetkom zadnja dva mjeseca kad smo vidjeli skok cijena hrane, koji nas je iznenadio – kaže Vujčić.
Zatim se osvrnuo na inflaciju u eurozoni.
– U eurozoni je stopa inflacije niža i ove godine i iduće nego u Hrvatskoj. To je normalno, za očekivati jer kod nas je glavna razlika između stope inflacije u Hrvatskoj i harmoniziranog indeksa cijena taj da je znantno brže rastao segment cijena u uslugama, prvenstveno u turističkim uslugama, smještaja i prehrane i to čini glavni dio te razlike – kazao je guverner HNB-a.
Vujčić objašnjava da ono što plaćaju domaći rezidenti je domaća inflacija, a harmonizirani indeks je ono što plaćaju stranci.
– Budući da smo mi turistička zemlja i dolazi puno stranaca, ako cijene u turističkim uslugama rastu brže od prosjeka, onda će taj harmonizirani indeks biti viši. Ali što nam pokazuje iskustvo od prethodnih godina je da su cijene domaće i harmonizirane inflacije vrlo slične. Sad je došlo do odvajanja, prvenstveno zbog vrlo brzog rasta cijena turističkih usluga – ističe Vujčić.
Dodaje kako očekuju da osobna potrošnja ostane na visokoj razini.
– Ove godine, prema našoj procjeni, bilo je nekih 54 tisuće novih radnih mjesta u Hrvatskoj – to povećava ukupnu potražnju. Iduće godine očekujemo stopu rasta zaposlenosti nižu nego ove godine – oko 35 tisuća novih radnih mjesta – kaže Vujčić i dodaje kako će se sva nova radna mjesta velikim dijelom morati popuniti stranim radnicima.
Trenutno je u Hrvatskoj zaposleno oko 33 tisuće umirovljenika, što bi se u idućoj godini moglo i povećati, a to prati i povećavanje kupovne moći, ističe Vujčić.
Kamatne stope neće rasti
Vujčić navodi da projekcije pkazuju daljnje smanjivanje kamatnih stopa. Na pitanje možemo li onda o kamatnim stopama na nove kredite reći da što su rasle, rasle su, Vujčić odgovara: “Da!”
– Kako padaju kamatne stope Europske središnje banke, tako možemo očekivati da će se smanjivati i druge kamatne stope da će to pratiti. Kad kamatne stope Središnje banke idu dolje, ne može se očekivati da će kamatne stope za poduzeća i građane ići gore.
Vujčić se osvrnuo i na utjecaj lošijeg gospodarskog stanja
– Neki od naših glavnih vanjsko-trgovačkih partnera – a dva najveća su Njemačka i Italija, pa onda Austrija – Njemačka i Austrija su ove godine praktički u recesiji ili blizu recesije, tako da to za naše gospodarstvo nije dobro jer se smanjuje potražnja s tih tržišta – navodi Vujčić.
Bez obzira na to, Vujčić kaže da imamo relativno viosku stopu rasta zbog domaće potražnje.
– Mi očekujemo da će se potražnja u našim glavnim vanjsko-trgovačkim partnerima povećavati i da će oni polako izlaziti iz ove situacije – zaključuje.