Mislim da se Split uskoro suočava s najvećim komunalnim problemom u svojoj povijesti. Karepovac će za otprilike godinu dana biti pun, a nemamo neko novo rješenje. Lećevica, uz sve svoje mane, neće biti gotova na vrijeme. Nadam se da će ova tribina potaknuti i gradsku i županijsku vlast na neke brze akcije jer nam vrijeme istječe. Ja bih volio da imamo više vremena, ali prema geodetskoj izmjeri koja je napravljena prije godinu dana, mislim da imamo otprilike još godinu dana – dakle, do proljeća iduće godine – rekao je nakon SDP-ove tribine na temu gospodarenja otpadom pod nazivom „Gdje je Split danas, a gdje će biti sutra?“, donedavni predsjednik NO Čistoća Ante Renić.
Svoja iskustva na tribini podijelio je Mišel Jakšić, gradonačelnik Koprivnice koja s više od 60 posto odvajanja otpada predvodi gradove i općine na tom planu. Sortirnice, kompostane, otpad kao pogonsko gorivo…, sve su to rješenja davno prepoznata i implementirana u drugim gradovima, ali ne i u Splitu…
– E, kad nam smeće počne smrdjeti, onda vidimo da imamo problem i onda bi ga tek rješavali, tako da mislim da je jako važno da se o ovome priča. Mi u Koprivnici radili smo ne samo proteklih nekoliko godina, već desetljeća, jer je to stvarno jedan zahtjevan proces gdje ti treba puno edukacije, puno strpljenja, puno iskoraka, puno vođenja nekih poteza koji nisu u datom trenutku najpopularniji među građanima. Ali bez toga teško možeš doći do rezultata. Smatram da Split čeka jedan stvarno težak zadatak i moram reći da očekujem da se puno toga, i na valu SDP-ovih dobrih prijedloga i politika, ubrza i počne raditi na jedan puno racionalniji način. Nema u gospodarenju otpadom nikakvog mesijanstva, nego samo težak rad, teška rasprava, puno puta i nepopularna, ali od toga ne možemo pobjeći – kazao je prvi čovjek Koprivnice.
Tea Kuzmičić Rosandić ispred udruge Sunce ustvrdila je kako je iznimno bitna edukacija od malih nogu, doslovce iz klupa predškolaca.
– Osim što je bitna ta edukacija, bitno je osigurati taj sustav gospodarenja otpadom na lokalnoj razini otvaranjem kompostana na lokalnim razinama, na razinama županije. Što se tiče Lećevice, znači Lećevica je tu, ide međutim, sama Lećevica nema kapacitet, ako govorimo o biootpadu, da zbrine uopće biootpad s područja Splitsko-dalmatinske županije jer sam Split proizvodi oko 20 tisuća tona biootpada, a sam kapacitet Lećevice bit će 9 i pol tisuća tona, tako da Lećevica je jedno rješenje koje nije dugoročno. I sama Lećevica može prihvatiti otpad za narednih 20 ili 30 godina.
Što se tiče Brača, spomenimo da je odluka ministarstva da se zatvore odlagališta na otoku izuzev jednog, stvorilo probleme Supetru, ali se uspijevaju nositi s tim.
Kao primjer dobre prakse može poslužiti Trogir. Od konca 2022. godine su uveli novi sustav gospodarenja otpadom i rezultati su više nego vidljivi. U svega godinu dana, izdvojimo podatak Kukoča, uspjeli su količinu miješanog komunalnog otpada smanjiti za otprilike 30 posto.
