Kraj 2023. godine označava završetak jedne financijski dinamične godine, obilježene stresom i anomalijama. Ivan Kurtović predsjednik uprave InterCapitala Ltd., za HRT pruža uvid u godišnje kretanje na financijskim tržištima i izvedbu različitih klasa financijske imovine. S obzirom na izazovnu 2022. godinu, koja je bila obilježena inflacijom i rastom kamatnih stopa, Kurtović ističe da se na kraju godine situacija pokazala izuzetno pozitivnom, suprotno početnim pretpostavkama o slabljenju gospodarstva i recesiji.
Dionice su doživjele značajan rast na globalnoj razini, s prosječnim porastom od 20 posto prema indeksima. Sjedinjene Američke Države bilježe rast od oko 25 posto, dok je Europa zabilježila dvostruko manji rast, oko 13 posto. Hrvatska i Rumunjska ističu se s rastom od impresivnih 31 i 33 posto, što se pripisuje niskim valuacijama i solidnom ekonomskom performansom.
Kurtović navodi da su gubitnici ove godine uglavnom sektori koji su prošle godine bilježili dobitke, poput energetskog sektora i sektora usluga. S druge strane, IT sektor, predvođen ‘sedmoricom veličanstvenih’ (Apple, Microsoft, Google, Amazon, Netflix…), ističe se kao dobitnik godine.
Na domaćem tržištu, Končar distributivni Transformatori ističu se s rastom od gotovo 170 posto, dok su Podravka i Zaba zabilježile oko 90 posto rasta. Također, HPB i Končar slijede sa oko 70 posto rasta prema Crobexu.
Što se tiče obveznica, Kurtović ističe da su 2021. i 2022. bile izazovne godine za ovo tržište, ali se situacija promijenila nakon poruka centralnih banaka o mogućem zaustavljanju rasta kamatnih stopa. Korporativne obveznice su posebno istaknute, s boljim rastom od državnih, čineći ih stabilnim dugoročnim ulaganjem.
Zlato se i dalje smatra najsigurnijom imovinom, a njegov porast cijene povezan je s geopolitičkim tenzijama u svijetu. Kurtović ističe da je potražnja za zlatom porasla zbog zamrzavanja deviznih rezervi Rusije i ulaganja mnogih zemalja u ovu plemenitu metal.
U pogledu valuta, dolar nije doživio dramatičan rast unatoč najavama, dok je euro ojačao. Kurtović naglašava važnost gledanja na konkurentnost gospodarstava osim kamatnih stopa, dajući prednost SAD-u u tom pogledu.
Za godinu pred nama, Kurtović predviđa usporavanje rasta, pad inflacije ispod 2 posto i očuvane, ali nešto povišene kamatne stope. Njegova preporuka za portfelj ulaganja u 2024. uključuje 60 posto u dugoročne obveznice, 30 posto u dionice, 8 posto u novčane fondove i 2 posto u tržište roba.
U zaključku, Kurtović ističe da je valutna raspodjela važna, posebno za one u eurozoni, te preporučuje da se do 15 posto portfelja drži u dolaru, dok ostatak ostaje na razini špekulacije, što nije područje gdje bi mali investitori trebali previše riskirati.