Ministar turizma i sporta, Tonči Glavina, održao je sastanak s predstavnicima Građanske inicijative Spasimo male iznajmljivače kako bi raspravio o prijedlozima i zahtjevima koji su rezultat najavljenih zakonskih izmjena vezanih za privatni smještaj. U intervjuu za RTL, ministar je istaknuo ključne ciljeve reforme, kao i izazove s kojima se sektor trenutno suočava.
Porast smještajnih kapaciteta uz smanjenje popunjenosti
Ministar je naglasio da se posljednjih godina suočavamo s hiperprodukcijom privatnog smještaja. Od 2016. godine broj smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj povećao se za više od 175 tisuća ležajeva, dok je samo od 2023. dodano više od 46 tisuća novih kreveta.
– Broj turista raste, ali ne u skladu s povećanjem kapaciteta. Trenutno imamo situaciju gdje popunjenost privatnog smještaja pada – s prosječnih 66 dana godišnje u 2017. na samo 58 dana u 2023. Jasno je da ovakvo stanje nije održivo – rekao je Glavina.
Novi uvjeti za iznajmljivanje u stambenim zgradama
Jedan od ključnih elemenata reforme odnosi se na privatne iznajmljivače u stambenim zgradama, za koje će u budućnosti biti potrebna suglasnost ostalih suvlasnika. Prvotni prijedlog zakona predviđao je da suglasnost mora dati 80% suvlasnika, no nakon razgovora i javnih rasprava taj je prag smanjen na dvotrećinsku većinu.
– Nemojte zaboraviti jako bitnu stvar, to je zajednički prostor, to je suvlasništvo. U stambenoj zgradi, suvlasništvo je svih stanara. I lift i stubište i parking i sve ono što tu postoji. Mislim da je i više nego realno i pošteno vizavi kvalitete života naših sugrađana da ljude koji tu žive pitamo da li žele da im se svaki dan, uvjetno rečeno, u zgradi pojavljuju novi susjedi – pojasnio je ministar.
Dodao je da zakon predviđa prilagodbeni rok od pet godina, što smatra dovoljno dugim razdobljem za usklađivanje s novim uvjetima.
– Imamo pet godina prilagodbe roka. I u tih pet godina itekako možete pokazati svojim susjedima da se adekvatno brinete za tu nekretninu, za buku, za kućni red itd. Dakle, to je jakom jako dug prilagodbe rok, a s obzirom na to da se radi o dvije trećine, ne vjerujem da postoji ikakav problem da jedna velika većina osigura suglasnosti, ako, naravno, imaju određenu komunikaciju sa svojim susjedima.
Uvođenje statusa “domaćina”
Reforma također donosi uvođenje pojma domaćina, koji se definira kao osoba koja pruža turističke usluge u mjestu svog prebivališta. Ministar je objasnio da domaćini ostaju u povoljnijoj poreznoj kategoriji te će uživati određene benefite, dok će iznajmljivači koji nemaju prebivalište u blizini objekata biti razvrstani u drugu kategoriju.
– Ako mi definiramo kao domaćina kao dodatnu vrijednost hrvatskog turizma. Kako domaćin može biti netko tko apsolutno nema nikakav kontakt s gostom, s gostom se nikad ne susretne tko se sa tim poslom objektivno na terenu ne može baviti, jer ako živi na kontinentu ima apartmane na moru. Dakle, to je ono klasično iznajmljivanje. I to stavljamo u neku drugu kategoriju – rekao je Glavina.
Manja profitabilnost, ali veća održivost
Glavina je naglasio da promjene u zakonodavstvu neće ugasiti privatni smještaj, ali će smanjiti njegovu trenutačnu profitabilnost. Cilj je, kaže, postići dugoročnu održivost.
– Ne treba biti nekakav posebno matematičar da zaključimo da, kako bude vrijeme prolazilo dalje i s bujanjem novih kapaciteta, da će oni svi raditi slabije i s restrukturiranjem ove cijele priče mi želimo omogućiti njima da i dalje taj posao rade sutra i svi koji se bave time danas će se baviti sutra. I dalje će to biti jedna od najprofitabilnijih gospodarskih aktivnosti u državi. Samo će biti nešto malo manje profitabilno nego što je trenutačno dobro – istaknuo je.
Osvrt na osobnu praksu
Ministar je odgovorio i na pitanje o vlastitom statusu iznajmljivača i hoće li on biti domaćin:
– Nerado govorim o sebi, ali evo, fer je pitanje. Dakle, ja nisam ni u jednoj od tih kategorija s obzirom na to da sam i ja kao pružatelj usluga, kao što svi imaju mogućnost u sustavu poreza na dohodak i poreza na dodanu vrijednost, dakle najskupljoj, najvećoj mogućoj kategoriji koja postoji, uvjetno rečeno. Ali ona kao takva je profitabilna.
Reforma zakona o privatnom smještaju trenutno prolazi saborsku proceduru, a Ministarstvo turizma i sporta najavljuje daljnje razgovore s dionicima iz sektora kako bi se pronašao najbolji balans između interesa građana, iznajmljivača i održivog razvoja turizma. Puni intervju pogledajte OVDJE.
