Latinski naziv: Capparis spinosa
Drugi nazivi: kapri, grmac, kaprica…
Sigurno ste se ponekad zapitali, šetajući starim
dalmatinskim ulicama, koja je ta biljka s predivnim cvjetovima što krasi stare
zidove?
Riječ je o kaparima koji rastu u obliku grma diljem cijele
Dalmacije i Mediterana. Koristili su je još stari Rimljani i Grci, uživajući u
njihovim finim mirodičnim pupoljcima.
Iako se koriste uglavnom kao začin i dodatak jelima,
neosporno je i njihovo ljekovito djelovanje. Imaju snažne antioksidativne
učinke, koji pospješuju uništavanje slobodnih radikala iz organizma. Steroli,
sastavni dio kapara djeluju povoljno na kardiovaskularni sustav, te snizuju
kolesterol u krvi. Ljudi koji pate od nadutosti trebali bi ih češće koristiti u
prehrani. Stimuliraju i rad jetre, te izlučivanje žuči. Ekstrakt kapara pomaže
oporavku gušterače i reguliranju šećera u krvi.
Jestivi dio biljke su u stvari njeni neotvoreni pupoljci
koji se beru za sunčana vremena u svibnju i lipnju. Pupoljci variraju, od
manjih do većih, ovisno o veličini stabljike.
Dalmatinci ih pripremaju na razne načine, ovisno o
podneblju. Sirovi su nejestivi, zato se ostave dan, dva da odleže u slanoj vodi
ili čistom moru. Nakon toga se kisele u octu i drže nekoliko tjedana dok
postanu jestivi.
Dodaju se raznim jelima kao što su slani inćuni, tjestenina,
salate itd.