Drugi nazivi: kapri, grmac, kaprica...
Sigurno ste se ponekad zapitali, šetajući starim dalmatinskim ulicama, koja je ta biljka s predivnim cvjetovima što krasi stare zidove?
Riječ je o kaparima koji rastu u obliku grma diljem cijele Dalmacije i Mediterana. Koristili su je još stari Rimljani i Grci, uživajući u njihovim finim mirodičnim pupoljcima.
Iako se koriste uglavnom kao začin i dodatak jelima, neosporno je i njihovo ljekovito djelovanje. Imaju snažne antioksidativne učinke, koji pospješuju uništavanje slobodnih radikala iz organizma. Steroli, sastavni dio kapara djeluju povoljno na kardiovaskularni sustav, te snizuju kolesterol u krvi. Ljudi koji pate od nadutosti trebali bi ih češće koristiti u prehrani. Stimuliraju i rad jetre, te izlučivanje žuči. Ekstrakt kapara pomaže oporavku gušterače i reguliranju šećera u krvi.
Jestivi dio biljke su u stvari njeni neotvoreni pupoljci koji se beru za sunčana vremena u svibnju i lipnju. Pupoljci variraju, od manjih do većih, ovisno o veličini stabljike.
Dalmatinci ih pripremaju na razne načine, ovisno o podneblju. Sirovi su nejestivi, zato se ostave dan, dva da odleže u slanoj vodi ili čistom moru. Nakon toga se kisele u octu i drže nekoliko tjedana dok postanu jestivi.
Dodaju se raznim jelima kao što su slani inćuni, tjestenina, salate itd.