Drugi nazivi: kapri, grmac, kaprica...

Sigurno ste se ponekad zapitali, šetajući starim dalmatinskim ulicama, koja je ta biljka s predivnim cvjetovima što krasi stare zidove?

Riječ je o kaparima koji rastu u obliku grma diljem cijele Dalmacije i Mediterana. Koristili su je još stari Rimljani i Grci, uživajući u njihovim finim mirodičnim pupoljcima.

Iako se koriste uglavnom kao začin i dodatak jelima, neosporno je i njihovo ljekovito djelovanje. Imaju snažne antioksidativne učinke, koji pospješuju uništavanje slobodnih radikala iz organizma. Steroli, sastavni dio kapara djeluju povoljno na kardiovaskularni sustav, te snizuju kolesterol u krvi. Ljudi koji pate od nadutosti trebali bi ih češće koristiti u prehrani. Stimuliraju i rad jetre, te izlučivanje žuči. Ekstrakt kapara pomaže oporavku gušterače i reguliranju šećera u krvi.

Jestivi dio biljke su u stvari njeni neotvoreni pupoljci koji se beru za sunčana vremena u svibnju i lipnju. Pupoljci variraju, od manjih do većih, ovisno o veličini stabljike.

Dalmatinci ih pripremaju na razne načine, ovisno o podneblju. Sirovi su nejestivi, zato se ostave dan, dva da odleže u slanoj vodi ili čistom moru. Nakon toga se kisele u octu i drže nekoliko tjedana dok postanu jestivi.

Dodaju se raznim jelima kao što su slani inćuni, tjestenina, salate itd.

Ako još niste vrijeme je da uberete glog i majčinu dušicu kojima su zadnji dani cvatnje. 

Idealno je vrijeme za otići na Mosor jer tamo ćete majčinu dušicu pronaći u punom cvatu. Počela je cvjetati i ljekovita kadulja koju svakako vrijedi ubrati.

                                                                                        ljekovita kadulja

Nemojte zaobići dupčac i gospinu travu (kantarion), a uskoro će cvjetati i trava iva što od ‘mrtva čovika čini živa’. U jeku cvatnje je i bazga (zova) koju je sada odlično ubrati za nadolazeće zimske dane. Ako pak planiratie raditi sok od nje, trebat će puno više cvatova ove mirisne biljke.

Izrasle su i mladice to jest vršci bora koji su puni vitamina C i spremni za branje. Glavice maslačka čekaju berbu, a sada je pravo vrijeme za napraviti tinkturu od ove ljekovite biljke. 

Još neke od biljaka koje svakako vrijedi ubrati su: stolisnik. trputac, smilje, vrisak, ruzmarin, lavanda, menta, matičnjak, kopriva..

Jedino što vas može spriječiti u branju je obilna kiša jer se ljekovito bilje bere za sušna vremena, a nikako po kiši. Sušenje se odvija na hladnom i prozračnom mjestu. Biljke moraju biti potpuno suhe, a prilikom sušenja ne smiju potamniti i zbog toga se često moraju okretati i sušiti na papirnatoj podlozi.

Oni koji beru i suše ovo bilje znaju da nikakav miomiris ne može zamijeniti opojni miris eteričnog ulja iz ovih biljaka. Nakon sušenja slijedi skladištenje u papirnate vrećice s natpisom. Kad imamo ubrano bilje lako ga je poslije kombinirati u čajnu mješavinu.

Uvijek napominjem da ne berete biljke za koje niste sigurni. Bolje ih je kupiti u biljnim ljekarnama. Zato iskoristite svaki trenutak slobodnog i sunčanog vremena da uberete barem koju vrstu ljekovitog bilja.

To iskustvo je nezamjenjivo, a čaj koji ćete koristiti podsjetit će vas na sva ona mjesta gdje ste ga brali. Uživajte u prirodi i njenim blagodatima. To je besplatno blago.

Jednogodišnja biljka, mahunarka, krupnih sjemenki. Naraste do 1 metar visine. Uspjeva na svakoj vrsti tla. Cvjetovi su mu bijele boje, prekriveni crnim prugama. Nakon cvatnje narastu debele mahune dužine do 30 centimetara. U mahuni se nalazi od 4 do 8 zrna boba. 

Bob je vrlo zdrava namirnica koju treba uvrstiti u jelovnik. Pun je proteina, vitamina, minerala, vlakana, folata.

Konzumacijom boba smanjujemo osteoporozu, čemu je zaslužan mangan. Liječi proljetnu anemiju, prepun je željeza. Smanjuje razinu kolesterola u krvi. Jača imunološki sustav i obnavlja stanice. Regulira krvni tlak, snižava ga jer sadrži velike količine magnezija i kalija koje su zaslužne za opuštanje krvnih žila.

Najnovija istraživanja pokazala su da bob liječi Parkinsonovu bolest. Bogat je levadopom, tvari koja potiče lučenje dopamina, hormona  koji  nedostaje oboljelima od ove bolesti. Dopamin poboljšava motoričke funkcije, pa bi ga oboljeli od Parkinsona trebali što češće koristiti u prehrani.

Bob štiti stanice od raka, a neke studije su pokazale da ljudi koji često konzumiraju bob ne obolijevaju od ove opake bolesti.

Sve gore navedeno trebalo bi nas uputit da bob što više uvrstimo u svoj jelovnik. Dolaskom proljeća, preko maslačka, šparoga, boba, artičoka pomalo čistimo i jačamo svoj organizam za nadolazeće dane.

Pripremanje boba je vrlo lako. Trebate samo imati malo više kreativnosti, a spravit ga možete na razne načine. Može se jesti sam ili u kombinaciji s blitvom, krumirima, artičokama itd. Obavezno mora biti kuhan. Izvrstan je i kao namaz na kruhu.

Koristite ga svježeg dok je sezona, a možete ga prokuhati par minuta, ohladiti i zamrznuti kako bi ga cijelu godinu imali na jelovniku. 

LATINSKI NAZIV: Cynara cardunculus

Iako potječe još iz vremena Mezopotamije, ova biljka s oko 500 različitih biljnih vrsta spada u najpopularnije ljekovite biljke. U Africi i Aziji raste samonikla. Kod nas se sadi u vrtove i lončanice. Ne podnosi puno vlage, stoga ju je dovoljno zalijevatti jedanput tjedno.

Koristi se u prehrambenoj, kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji. Njen ljekoviti gel, sastojak je mnogih krema i masti. Izvrstan je čistač zraka u prostorijama u kojim boravimo.

Puna je esencijalnih hranjivih sastojaka, antioksidansa, minerala, vitamina C, B, E...

Gel iz ove biljke uništava, bakterije, viruse, parazite i gljivice. Jača imunitet, detoksicira organizam, tako čisti krv. Regulira krvni tlak i smanjuje šećer u krvi.

Pomaže u probavnim tegobama, kod raznih vrsta oboljenja, kao što je osjetljiv želudac, zatvor, iritabilno crijevo, hemeroidi. Njen sok normalizira zdrave bakterije u crijevima. Ljudi koji boluju od žgaravice i viška želučane kiseline trebali bi redovito piti njen sok. Gorka tvar, aloin ima jako laksativno djelovanje. Potrebno ju je koristiti u malim količinama da ne izazove trovanje i mučninu.

Koristi se za razna kožna oštećenja, uklanja akne, ogrebotine, opekline, te razne infekcije. Njen gel koristi se protiv opekotina, naročito nakon sunčanja. Pomaže kod rasta kose, smanjuje perut. Općenito ova čudotvorna biljka liječi iznutra i izvana. Zovu je još i eliksirom mladosti.

Priprema gela

Odrezani list pažljivo oguliti, tj odstraniti vanjski dio lista. Gel prebaciti žlicom u čistu posudu. Koristi se unutar tjedan dana, drži u hladnjaku. Nakon toga nije upotrebljiv. Koristimo ga za manje ozljede, opekline od sunca i općenito za hidrataciju kože.

Sok od Aloe Vere

Gel koji se dobije iz listova dobro izmiksati u blenderu. Držati u hladnjaku tjedan dana zatvoreno. Dvije žlice gela staviti u čašu vode, promiješati i piti u jutarnjim satima.

Ukoliko ne želite sami raditi pripravke od aloe, posegnite za već gotovim proizvodima na tržištu. Ali pazite što kupujete jer se danas na policama nudi puno toga. U svakom slučaju svakom bi dobro došla jedna mjsečna kura ovom ljekovitom biljkom. Promislite i usvajajte zdrave navike u današnjem stresnom načinu življenja.