Nakon preuzimanja WhatsAppa, Facebook nastavlja espanziju. Za dvije milijarde dolara Mark Zuckerberg je kupio startup tvrtku Oculus i krenuo u borbu za prevlast na svjetskom tržištu.
Socijalne mreže, tableti, “pametni” mobiteli – sve to je samo “lanjski snijeg”. Velike igrače na internetu, poput Googlea ili Facebooka, zanima samo odgovor na jedno pitanje: što je tehnologija sutrašnjice? Što bi mogao biti novi “sveti gral” za upotrebu interneta u budućnosti? A tu je još jedno važno pitanje: tko će ga prvi otkriti?
Novinarka njemačke televizijske postaje NDR Svea Eckert je specijalizirana za pitanja informatičkih tehnologija. Ona je čvrsto uvjerena da budućnost imaju “wearebles” uređaji. Dakle, uređaji koji se mogu nositi uz tijelo, a mogu se i uključiti na internet te prepoznaju razne akustične i vizuelne signale. Stručnjaci čovjeka budućnosti vide kao “cyborga” – čovjeka robota – kod kojeg će mobiteli, koji već danas kao da su srasli s nekim osobama, zaista i srasti s ljudima, piše Deutsche Welle.
U tom smjeru ide i razvoj specijalnih naočala tvrtke Google (“Google Glass”). U staklu tih naočala nalazi se mali ekran koji onom tko ih nosi daje informacije o tome što upravo vidi. Osim toga treptajem oka ovim naočalama se može dati naredba da naprave fotografiju ili snime video. “Google Glass” je još uvijek u probnoj fazi, ali Google tako opet ima malu prednost u utrci za osvajanje trendova budućnosti.
Facebook kupovinom firme Oculus pokušava sustići konkurenta. Oculus se nalazi u fazi razvoja svojih naočala pod nazivom “Oculus Rift”. One osobi koja ih nosi prikazuju trodimenzionalnu sliku. Naočale reagiraju na pokrete glave i korisnik tako može gledati bilo koji “virtualni svijet”. Do sada su ove naočale bile koncipirane za video-igrice. Šef Facebboka, Marc Zuckerberg vjeruje da se ovim izumom, naprimjer, od kuće može pratiti nastava u školi ili razgovarati s liječnikom.
“Facebook mora stalno pronalaziti nove definicije svoje poslovne filozofije”, kaže Svea Eckert.
“Samo tako može opstati na tržištu i bilježiti daljnji rast, odnosno izbjeći stagnaciju.” Facebook je potpuno propustio razvoj mobilne telefonije.
“Trenutno je ova firma na mobitelima samo jedna mala ikona, mali App sličan drugima koji već postoje na ekranima naših mobitela”, upozorava Eckert i dodaje:
“Facebook želi biti ultimativna platforma preko koje ćemo svi mi pristupati internetu i živjeti naše “umrežene” živote. I to sada pokušavaju kupovinom ovih naočala, odnosno firme Oculus.”
Kao i “Google Glass”, i “Oculus Rift” se još uvijek može nabaviti samo kao test-verzija. Korisnici još uvijek moraju sami pisati programe za korištenje ovih naočala. Jedan od onih koji se time bave je Max Rheiner iz švicarske Visoke škole umjetnosti za tjelesnu interakciju. On je razvio simulator koji uz pomoć specijalnih naočala korisnika “pretvara” u jastreba koji može letjeti iznad određenih predjela.
“Većina osoba koje su testirale naočale i program bile su fascinirane osjećajem istinskog “letenja” i lebdenja iznad krajolika”, kaže Rheiner.
Ipak, ovaj istraživač navodi kako tehnologija još nije dovoljno usavršena. Naočale još uvijek reagiraju relativno sporo, slike nisu uvijek najoštrije.
“Naš uređaj simulira kretanje u prostoru, dakle kako se netko naginje ili okreće u zraku. Ako sve nije stopostotno usklađeno, onda postoje momenti u kojima se ne osjećate baš najugodnije.”
I Svea Eckert se osjećala loše kada je prvi put isprobala Google-naočare: “Osjećala sam se nekako skučeno.” Neki koji su probali ove naočale su čak imali i nagon na povraćanje.
Dakle, istraživačima je ostalo još posla prije nego što se dođe do proizvoda koji je zreo za tržište. U tijeku je utrka u koju su se upustili i američki Vuzix, Golden-i iz Velike Britanije, francuski Laster Technologies ili italijanska firma Si14. Na Sveučilištu u Washingtonu već rade na kontaktnoj leći koja bi se mogla priključiti na internet i emitirati slike direktno na rožnicu. Treba li računati s time da će se čipovi uskoro moći ugraditi u oko, ili čak u mozak? “Što se kontaktnih leća tiče, to bi moglo funkcionirati u neko dogledno vrijeme”, misli Rheiner, “ali implantati u mozgu? Tu sam prilično oprezan.”
Max Rheiner razumije zabrinutost koja zbog izuma “Google Glass” postoji kod stručnjaka koji se bave zaštitom privatnosti i osobnih podataka.
“Fasciniran sam mogućnostima koje ove naočale pružaju, ali one su otvoreni prozor u područje privatnog života. Ako se ne vodi računa o tome, može doći do fatalnih grešaka”, kaže Rheiner.
Svea Eckert je uvjerena kako regulacijske agencije vlade u Washingtonu teško mogu zaustaviti te izume: “Internet-industrija u SAD-u postala je nevjerojatno moćna. Ne smiju se potcjenjivati iznosi koje ona izdvaja za financiranje svog lobija kako bi se provelo ono što je njoj u interesu.”