Prije otprilike deset mjeseci Splićani su izabrali nove čelne ljude grada. Dolaskom u Banovinu, gradonačelnik Ivo Baldasar, zamjenici Aida Batarelo i Goran Kovačević nisu podijelili tzv.resore, radili su sve zajednički dok nisu dobili uvid u stanje gradske administracije. S vremenom su zamjenici preuzeli striktnije uloge, te je, među ostalim, Batarelo uzela odgovornost za financije.
Dogradonačelnica nije previše u medijima, “uhvatili” smo je nakratko samo za sumiranje najvažnijih dojmova. Ritam rada nije pao, dapače.
Bili ste gradska vijećnica prije nego ste izabrani za dogradonačelnicu. Kako izgleda s “ovu stranu” vlasti, odnosno što Vas je najviše iznenadilo kada ste preuzeli ulogu u izvršnoj vlasti?
– Osim stanja financija, koje smo u ovo kratko vrijeme ipak doveli u red, iznenadila me i sporost administracije. Ako hoćete zaista napraviti neki projekt, potrebno je 300 do 1500 dana. Ono što me možda najviše iznenadilo je ogroman broj parnica koje se vode. Čak 924 milijuna kuna leži u 2539 sporova. Uvijek se ide u proceduru do kraja, uglavnom je takav stav na štetu Grada. Smatram da je trebalo ići na nagodbe, ali vjerojatno postoji strah da ne bi bilo prozivki za pogodovanje, pa se radije ide do kraja u proces.
Kakvo je stanje gradskih financija?
– Ako vidimo po brojkama da se u periodu od 6. lipnja prošle godine iz tekućeg priliva podmirilo 492,2 milijuna kuna obveza, a pri tome se obveze prema dobavljačima znatno smanjile, možemo konstatirati da su se financije uravnotežile. Međutim, zbog pravomoćne i ovršne presude Dal-koniga ponovno se javlja “udar na likvidnost” jer Grad mora platiti 27 milijuna kuna. Također, tu je i 4,8 milijuna kuna obveza za PDV za ustanove u kulturi. Sve to otežava mogućnost realizacije novih projekata.
Koji su projekti izvjesni u dogledno vrijeme?
– Po završetku sezone ide rekonstrukcija Turističke palače. Sve je spremno i u ovom trenutku, ali gradonačelnik je obećao ugostiteljima da neće uoči sezone počinjati radove. Podsjetit ću i da se Spaladium Arena rješava. Radimo intenzivno i na projektu Osnovne škole Pazdigrad. Prijavljena je i na natječaj za EU fondove, ali išli smo i na proces Javno privatnog partnerstva. Ovisno što je brže i povoljnije, za taj model ćemo se opredijeliti. Parkovi i nasadi su riješili problem s biljem, što je za njih bilo najteže, ali pomakli su se. Rješava se i staklenik, vide se prvi put prvi konkretni koraci po pitanju škole Pazdigrad.
Kad smo već kod škole Pazdigrad, uoči prve sjednice Gradskog vijeća, činilo da ćete surađivati s Marijanom Puljak. Naime, izgledala je to “prirodnija” koalicija nego s Kerumovim vijećnicima.
– Mi nikakvu koaliciju s Kerumom nismo potpisali, niti dogovor o suradnji. Kao što je vidljivo iz sjednica, često i vijećnici HGS-a ne podržavaju naše prijedloge. S obzirom na to da su bili u izvršnoj vlasti, kada nas i podrže, to je isključivo da ne blokiraju Grad. Znaju što znači prolongiranje svake odluke. Moguće je da bi i vijećnici Puljak drukčije glasali da imaju iskustvo upravljanja gradskom upravom.
Jedinu suradnju koju je Puljak nudila je u izradi proračuna, ali po principu uzmi ili ostavi, s naglaskom na sredstva za izradu Strategije za koju je tražila milijun kuna u proračunu. Objasnili smo joj da ne možemo to platiti i da ćemo izraditi Strategiju razvoja grada, za koju ne treba toliko sredstava, a da će jednako biti uključena javnost, civilno društvo… Odbila je naše argumente. Iznenadilo me, moram priznati, i što je nakon Zbora građana u vezi škole na Pazdigradu pisala pravobraniteljici da se ne bavimo osmoljetkom. Nakon svih argumenata iznesenih, pa i na Zboru koje smo ponovili, konkretnih najava s naše strane… Jedno je ostrašćen pristup, a drugo argumenti. Ono što smo zaista odbili je izvještaj iz sata u sat što se radi u Banovini. Nismo pekara, pa da na sate izbacujemo proizvod. Smatramo da to vrijeme možemo konstruktivnije provesti u radu.
Na kraju, na što ste posebno ponosni u proteklom periodu?
– Ono što mi je osobno iznimno važno je uvođenje novog sustava kako bismo građanima maksimalno približili gradsku administraciju. To konkretno i znači da će svaki građanin putem interneta u svakom trenutku znati tijek rješavanja predmeta, svaku intervenciju na predmetu i tko je napravio. Potpuna transparentnost rada.