U posljednjim izvještajima iz Umaga, naglašava se problem dugotrajne devastacije obalnog područja, uzurpacije pomorskog dobra i bespravne gradnje koja ozbiljno ugrožava pristup moru kako za lokalno stanovništvo tako i za turiste. Gradonačelnik Umaga, Vili Bassanese, ističe da je oko 8 kilometara obale potpuno nedostupno građanima i turistima, što je rezultat privatizacije, betoniranja i okupacije dijela obale, prenosi HRT.
Problem uzurpacije i devastacije obalnog područja traje već desetljećima, pri čemu su vlasnici kuća uz more, većinom strani državljani, posebno Slovenci, izgradili nelegalne građevine ili koristeći legalne kuće spriječili pristup moru. Bespravni molovi s uklesanim adresama dodatno kompliciraju situaciju, čime se sprječava slobodan pristup obali.
Unatoč dugogodišnjim naporima da se riješi problem bespravne gradnje, postupci idu sporo. Od stotinjak tisuća bespravnih objekata, do sada je srušeno samo nekoliko, a nadležni institucionalni organi kao što su građevinska, pomorska i rudarska inspekcija nisu uspjeli efikasno zaštititi obalno područje.
Kako bi se riješio ovaj problem, gradonačelnik Bassanese očekuje novi zakon primjene koji će spustiti ovlasti na pomorskog redara, omogućujući tako brže postupanje u slučajevima uzurpacije i bespravne gradnje. Također, institucije poput Natura Histrica ističu potrebu za prostornim planovima koji bi ograničili betonizaciju obale, ostavljajući prostor za prirodne obalne ekosustave.
Unatoč tim naporima, teškoće u implementaciji prostornih planova naglašavaju sukob interesa između turizma i zaštite okoliša te otvaraju pitanje hoće li se devastacija obale proširiti na ostatak istarske obale. S obzirom na turistički karakter cijele obale, odluka o zaštiti prirodnih resursa od kapitala koji dominira regijom ostaje ključna za budućnost Istre.
Ovo pitanje ne samo da naglašava važnost očuvanja obalnih ekosustava već i potrebu za odlučnim akcijama kako bi se spriječila daljnja devastacija prirodnih resursa Istre.