Hrvatska ima prve profesionalne turističke operativce u genealoškom turizmu za Splitsko–dalmatinsku županiju koji će kreirati vodičke ture u kojima će objediniti lokalnu povijest i obiteljske priče.
Prva generacija vodiča, njih 20, sudjelovala je udvodnevnim edukacijama “Povratak korijenima“ u Edukacijskoj dvorani „Skrivena Dalmacija“ u Dugopolju.Organizator je Upravni odjel za turizam, pomorstvo i promet Splitsko- dalmatinske županije, a cilj je, pojasnila pročelnica Matea Dorčić, „osposobiti profesionalce genealoškog turizma, kreirati iseljeničke ture, ali i stvoriti jedinstvenu platformu „Povratak korijenima“ s literaturom, osobama i podacima koji su vezani uz povijest i rodoslovlje u našoj županiji“.
Voditelj centra „Skrivena Dalmacija“ Marko Antonije Bitanga, i direktor Turističke zajednice Dugopolje Tomislav Balić, poželjeli su dobrodošlicu vodičima i predavačima, a uvod u rodoslovlje i lokalnu povijest održao je izv. prof. dr. sc. Marko Rimac s Filozofskog fakulteta u Splitu i predsjednik Hrvatskog rodoslovnog društva “Pavao Ritter Vitezović. Gotovo šokovit trenutak je bio kada je razmotao 15 metara papira s rodoslovnim stablom obitelji Rimac, naglasivši kako je to rudarski posao, te dodao kako se strpljenje i upornost na kraju isplate. Kada je riječ o prezimenima, koja su zabilježena još u 14. stoljeću, sva ona su zapravo odgovori na 4 pitanja: “Čiji si? Odakle si? Što si? I kakav si?”.
Inženjer građevine i strastveni genealog – samouki Josip Desnica bio je prava terenska karta za svakog budućeg istraživača korijena– od matičnih knjiga, preko groblja i katastara, pa sve do digitalnih baza i oporuka. Poseban fokus stavio je na fondove Državnog arhiva u Zadru i istraživačke metode koje spajaju staro i novo – teren i internet.
O digitalnoj odgovornosti govorila je prof. dr. sc. Marija Boban, stručnjakinja za informacijsku sigurnost s Pravnog fakulteta u Splitu. Jasno i precizno je pojasnila kako se povijesni i osobni podaci moraju štititi – jer, kako je naglasila, “neki podaci nikada ne smiju biti dostupni neovlaštenim osobama“. Što se tiče GDPR-a sve je svela na zaključak: „Sve što nije zakonski regulirano, traži pisanu privolu.“
Svijet arhivske građe predstavila je Bruna Horović Vuković, ravnateljica Državnog arhiva u Splitu, dodavši kako se naša zapisana povijest proteže na cca 8 tisuća d/m arhivskog gradiva, čuva se na temperaturi 17 stupnjeva Celzijevih, a svakodnevno raste broj upita i interesa za rodoslovlje. Ivana Balta iz Nadbiskupskog arhiva u Splitu, istaknuo je da najstarija matična knjiga u njihovom arhivu datira iz 1569. godine, ali i da jerodoslovcima najzanimljiviji dokument “Stanje duša”. Riječ je o crkvenom dokumentu u kojemu su župnici saželirođenje, krštenje, vjenčanje članova jedne obitelji.
Drugi dan edukacije prof. Rimac je pokazao konkretne rezultate istraživanja, ali i pokazao na kakve sve zapreke nailazi u istraživanju. Dr. sc. Domagoj Vidović s Instituta za hrvatski jezik pozabavio se analizom prezimena u Hrvatskoj, a posebno u našoj Županiji, pa smo saznali kako su prezimena nastala iz osobnih imena (Žuvela,Radić,Vuković), nadimaka (Lešina,Kučak,Bauk..),od naziva zanimanja (Protić, Kalafatović..), te po lokaciji (Arnaut, Arbanas,Glamočanin..)
Jedna od tri registrirane genealoginje u Hrvatskoj, Lidija Sambunjak, prošla je s vodičima izradu njihovog obiteljskog stabla, ali i kroz radionicu prošla s njima cijeli proces, od upita do istraživanja korijena, nekoliko obitelji.Edukaciju je zaključila Renata Tešija, idejna začetnica projekta iz UO za turizam, pomorstvo i promet SDŽ,predstavljanjem metodologije izrade iseljeničkih tura koje će u fokus staviti obiteljsku priču u kontekstu povijesti određenog mjesta u našoj županiji.
Edukacija “Povratak korijenima” pokazala je da Dalmacija ima priliku ispričati priču o sebi – ne kroz generičnu ponudu, već kroz autentičan, osoban i povijesno utemeljen doživljaj.
Za lokalno stanovništvo, ovo je prilika za jačanje identiteta i izradu obiteljskog stabla.
Za iseljene Hrvate, mogućnost da ponovno osjete povezanost.
A za vodiče – novi profesionalni smjer.