Splitsko-makarski nadbiskup mons. Zdenko Križić uručio je provincijalu Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Marku Mrši, u subotu 15. lipnja 2024., u crkvi Svete Obitelji u Solinu na dan svećeničkog ređenja, pristigli dekret Dikasterija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, o proglašenju župne i samostanske crkve Čudotvorne Gospe Sinjske manjom bazilikom.
U Katoličkoj Crkvi bazilikom se nazivaju liturgijski privilegirane crkve. Razlikuju se basilicae maiores u Rimu, i basilicae minores, važne crkve u Rimu i drugdje po svijetu. Počasni naslov basilica minor od druge polovine 18. stoljeća dodjeljuje papa na prijedlog ordinarija crkvama većega značenja za neki grad i biskupiju. Jedan od uvjeta je i prikladna veličina svetišta, povijesna važnost i umjetnička ljepota te dovoljan broj svećenika koji su vjernicima na raspolaganju za podjelu sakramenata.
Crkva i Svetište Čudotvorne Gospe Sinjske najveće je marijansko svetište u južnoj Hrvatskoj, u koje hodočasnici dolaze tijekom cijele godine. Crkva je građena od 1699. do 1712. godine, odolijevajući ratovima i potresima, do danas je zadržala svoj izvorni izgled.
Središnje mjesto, kako u crkvi, tako i u srcima Sinjana, Cetinjana i hodočasnika, zauzima slika Majke od Milosti – Čudotvorne Gospe Sinjske, koju su fratri donijeli iz Rame u Sinj 1687. godine. Od tada Gospa povezuje Ramu, Duvno i Livno sa Sinjem i Cetinskom krajinom. Crkva je posvećena 2009. godine na blagdan Uzašašća.
Crkva i samostan nalaze se u Registru kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske kao zaštićeno kulturno dobro sakralne graditeljske baštine.
Nadnevak svečanog misnog slavlja o proglašenju manjom bazilikom crkve Čudotvorne Gospe Sinjske bit će naknadno objavljen.