Ekipa filma “Čovjek koji nije mogao šutjeti” vratila se u Hrvatsku. Iako im je Oscar izmaknuo za “dlaku”, nominacija i prestižne nagrade poput Europske filmske nagrade i francuskog Cesara donijele su povijest našoj kinematografiji. Po dolasku u Zagreb podijelili su svoje dojmove i otkrili nove planove.
– Bilo je zanimljivo, iskustvo koje nisam mislio da ću ikada imati. Ta priredba ja spektakularna, zabavna. Malo smo bili napeti jer je naša kategorija bila dosta kasno, tek 16 od 23, ali kad je to prošlo potpuno smo se opustili i bilo je super, rekao je Nebojša Slijepčević, redatelj filma “Čovjek koji nije mogao šutjeti” za HRT.
Istaknuo je i da uspjeh filmova nije samo u nagradama te da “nijedan autor na svijetu ne bi bio razočaran”.
– Nije uspjeh filmova samo u nagradama, film može biti sjajan i da ne dobije ijednu nagradu. Vladala je sportska euforija, a mi smo takva nacija koja voli sport. Ali film nije sport, film je umjetnost, rado bih da ljudi prate hrvatski film i kad nije dobio nagradu, rekao je Slijepčević, dodavši da je nominacija bila veliki poticaj.
Vidimo da je moguće napraviti hrvatski film koji je u prvom redu dobar, istaknuo je, dodavši da nijedan autor na svijetu ne bi bio razočaran, te da nema posebnog recepta, već da je to “posao koji se uči i radi, nema trećeg”.
O samome iskustvu dodjele, Slijepčević je naveo da je uživo još zabavnija i intenzivnija nego na televiziji, te da je produkcijski “kao da si u najboljem kazalištu, mjuziklu i stand-upu”, no da “glamur preteže nad filmom”.
– Sve je podređeno toaletama, showu, PR-u,… Amerika je po tome specifična. Njezina je filmska industrija, za razliku od europske, surovija i puno više ovisna o profitu, rekao je.
Otkrio je i kako je izgledalo lobiranje i promocija uoči nominacija.
– Najzahtjevnije je doći među 15, kad moraš od 180 filmova privući pažnju da te ljudi vide. Tu smo ulagali najviše truda, organizirali smo projekcije, davali intervjue ne bi li glasači Akademije skrenuli pažnju na naš film. U trenu kad si u 15 pa u 5 svi znaju za tvoj film, svi su ga pogledali i onda ovisi o tome kome se sviđa ili ne. Tu promocija nije bitna, rekao je.
Kad je riječ o novim planovima Nebojša Slijepčević kaže:
– Za tri – četiri tjedna na ZagrebDoxu imam premijeru kratkog dokumentarnog filma “Crveni tobogan”, a zatim je tu dugometražni igrani film “Črna mati zemla”.
Film “Čovjek koji nije mogao šutjeti” bio je nominiran za najbolji kratki film, no u toj je kategoriji pobjedu odnio “I’m Not a Robot”.
Sama nominacija, u bilo kojoj od kategorija, znači i moguć poziv za članstvo u američkoj Filmskoj akademiji, no Slijepčević je kazao da se još ne zna hoće li ga dobiti.
Glumica Lara Nekić, koja je u filmu glumila studenticu, rekla je da joj nije žao što film nije osvojio Oscara, te da je velik uspjeh da su ljudi uopće vidjeli film.
– Sve je drugo posljedica sreće, žirija, tu čovjek ne može utjecati, rekla je, dodavši da je ovo jedno “veliko povećalo, inspiracija mladim ljudima, svima u filmu i kinematografiji u Hrvatskoj, glumcima, da samo rade i idu dalje. Moguće je i idemo tako dalje – zaključila je Nekić.
Producent filma Danijel Pek kazao je da je iskustvo bilo korisno i poučno, te da je filmsku ekipu motiviralo za daljnji rad.
– Oskar je samo motivacija za dalje – sa svime što je ovaj film napravio, i što smo došli do nominacija, i sa svime što rade drugi filmovi naših kolega, od drugih festivala u Rotterdamu, Berlinu, u Cannesu, sve pokazuje da se možemo natjecati sa svjetskim veličinama i da imamo jednako dobre filmove – rekao je.
Producentica Katarina Prpić istaknula je da je nominacija bila “kruna na sav uspjeh”.
– Činjenica da se svi podržavamo usprkos tome što ga nismo dobili, govori o uspjehu. Nije razočaranje da ga nismo dobili – film je dobio ‘Césara’ i ‘Cannes’, nema mjesta razočaranju. Stavili smo se na mapu svjetske filmske industrije, i to je najvažnije što smo uspjeli postići s ovim filmom – rekla je Pripić, istaknuvši važnost doprinosa Hrvatskog audiovizualnoga centra (HAVC) u kampanji za film.
Slijepčevića i ekipu u zagrebačkoj zračnoj luci dočekali su, među inima, državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl, zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet i pročelnica Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Emina Višnić.