Stiže nova lista proizvoda sa zamrznutim cijenama. Na njoj će biti gotovo dvostruko više proizvoda, štitit će se cijene zdravijih namirnica, a na listu ulazi i kruh. Trgovci nisu bili zadovoljni ni prvim ograničenjima cijena, a svjedočili smo i da proizvoda kojima je cijena zamrznuta opće nema na policama. O tome hoće li tako biti i sada RTL je razgovarao s Mirkom Budimirom, potpredsjednikom izvršnog odbora HUP-ove Udruge trgovine.
Razgovor iz emisije RTL Danas prenosimo u nastavku teksta.
Na listi ograničenih cijena je 20 novih proizvoda. Jeste li očekivali tako velik broj?
-Nismo to očekivali. Očekivali smo da će se lista ukinuti.
I što sad?
-Čekat ćemo jer još to nije konačno, tih 20 proizvoda. Ostalo je do kraja mjeseca da se ta lista definira.
Jeste li očekivali da je na popisu i kruh?
-Pa ako se proširuje lista logično mi je da je na popisu i kruh. Kruh je već trebao biti i prije kad se već ograničavalo.
Ministar vas optužuje za visoke marže na kruhu i pekarskim proizvodima koji idu i do 40 posto.
-Mi kruh dosta kupujemo u pekarama i pekare su te koje formiraju cijene. Ja mogu reći za kruh koji se kupuje u trgovačkim centrima odnosno kod trgovaca u samoposlugama da nisu takve marže na kruhu.
Ali tako kaže Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.
-Ali nisu posebno istraživali koje su marže u dućanima, a koje u pekarama.
Hoće li ograničene cijene značiti i ograničenu ponudu u trgovinama?
-To ćemo vidjeti. Vidjet ćemo koje će to biti cijene i hoće li se moći po tim cijenama proizvoditi proizvodi i nama trgovcima dostavljati, a mi to stavljati na police. Sve ovisi koje će to biti cijene i hoće li proizvođač moći proizvesti po tim cijenama.
Znamo da su bile nestašice. Hoće li toga biti opet?
-Pa čim se cijene određuju administrativno za očekivati je da se to ne može dogoditi. Ako se ne bude moglo proizvesti po toj cijeni te robe neće biti n polici.Treba imati u vidu da smo mi veliki uvoznici hrane. Prošle godine smo uvezli preko 5 i pol milijardi eura hrane i da cijena hrane ne ovisi samo o nama tu domaćem tržištu već i tržištima tamo gdje se hrana proizvodi.
Ali opet, vani je ta hrana jeftinija nego kod nas?
-Kako gdje. Ako proizvođač proizvodi u svojoj zemlji – znači on prodaje na svome tržištu znači da su manji logistički troškovi, a i sam logika ekonomska kaže: Ako netko proizvodi hranu najprije namiri svoje tržište, a višak prodaje po cijenama koje može prodati drugim tržištima.
Više od 50 dobavljača poslalo vam je nove cjenike sa novim cijenama. Kad te nove cijene stupaju na snagu?
-Već su neke i stupile. S početkom svake godine, nažalost, dolazi do promjene cijena, a kod nekih dobavljača dolazi i u tijeku godine. To su piće, mliječni proizvodi, kemijski proizvodi, svemu će, nažalost, doći će do promjene cijena.
Koliko posto?
-To je sad teško reći. Od 1, 2 3, 4, 5 posto…
Neki vaši kolege kažu i do 10 posto?
-Pa možda u nekim robama koje su deficitarne, kojih nema. Koje su možda burzovne robe. Jer one koje su na burzi proizvođači moraju te sirovine pratiti kako se kreću na burzi i tako svoje cijene formirati.
To pretpostavljam mislite na čokoladu. Za kakaovac. Ima li kraja tim poskupljenjima?
-Nažalost, nema kraja poskupljenjima ako nema roba. Ako mi budemo više radili konkretno kod nas u Hrvatskoj, ako budemo više proizvodili možda će se cijene i stabilizirati. Ali ako smo vezani za druge, onda smo ovisni o drugima.
Ali do kad će ovo građani moći plaćati?
-Svi smo mi građani i svi mi idemo u trgovinu i mi moramo platiti onu cijenu koja je ekonomska cijena. Odnosno cijena po kojoj proizvođači mogu proizvesti. A da bi on proizveo robu po toj cijeni – a kod njega isto rade neki građani i primaju plaću. I on mora tim građanima dati plaću. On ne može proizvoditi nekakav proizvod odnosno mi ga prodavati ispod točke pokrića. Ako prodajemo ispod točke pokrića znači da smo mi u gubitku i da mi ne možemo isplatiti svojim djelatnicima plaće odnosno ne možemo svoje obaveze podmiriti.
Kako ove cijene mogu podmiriti umirovljenici?
-Teško. I zato mi – trgovina, proizvodnja – svi smo mi za to da trebamo biti socijalno osjetljivi. I moramo pomoći ne samo umirovljenike već i druge naše građane. Ali mislim da ovaj način da idemo ograničavati proizvode koji će biti dostupni ne samo umirovljenicima nego i onima koji to mogu platiti nije najbolji put. Bolje da idemo u nekakve transfere prema umirovljenicima kojima je potrebno.
Ali zašto je hrvatski proizvod koji se prodaje i u Sloveniji i u Hrvatskoj u Sloveniji jeftiniji nego kod nas?
-Prvi razlog vam je PDV. U Sloveniji je hrana 9 i pol posto kod nas 25 posto plus dalje logistički troškovi i to vam se nabere.
Guverner je danas kazao da je cijena čokolade u EU u prosincu porasla sedam posto a u Hrvatskoj 27 posto. Kako je to moguće?
-Kakaovac je na svjetskoj burzi prošle godine otišao 300 posto. Ovisi po kojoj je cijeni naš proizvođač čokolade naavio tu sirovinu i kad je nabavio po kojoj cijeni je nama prodao robu. Nažalost trgovci tu ne mogu utjecati jer trgovačke marže – one se ne mjenjaju. One se nisu zadnje tri godine mijenjale u postotku.