Hrvatska, poznata po svojoj obali i povijesnim gradovima, postaje preskupa za turiste. Uz cijene koje rastu brže nego u Grčkoj, Španjolskoj i Italiji, dužnosnici i poslovni čelnici strahuju da bi turisti mogli otići u druge zemlje po bolje ponude.
Premijer Andrej Plenković upozorio je da je održavanje konkurentnih cijena ključno za zaštitu turizma u zemlji, prenosi Etias.com.
Turistički sektor bilježi skok cijena
U posljednje tri godine turističke cijene u Hrvatskoj porasle su za oko 50%, dok su ostale mediteranske zemlje imale rast od samo 15-20%. Hrvatska je tako postala skuplja od glavnih konkurenata poput Grčke i Španjolske pa se u pitanje dovodi priuštivost zemlje.
Rastući troškovi u ugostiteljskom sektoru povisili su cijene, uzrokujući stagnaciju noćenja i pad turističke potrošnje. Utjecaj rasta cijena već je jasan jer sve manje turista dolazi s ključnih tržišta poput Njemačke, Češke, Austrije i Italije. Prošlog ljeta hrvatski prihod od inozemnog turizma u špici sezone pao je za 0,7 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, istaknuo je da se mnogi putnici sada fokusiraju na to da dobiju najbolju vrijednost za svoj novac. Njegova analiza pokazala je da je za dvije trećine glavnih hrvatskih tržišta trošak najvažniji čimbenik pri donošenju odluka o putovanju. – piše N1.
Kritike iz Vlade
Ministar financija Marko Primorac kritizirao je industriju da previše diže cijene. “Čini mi se da ste se malo zanijeli.”
Ustvrdio je da hrvatski turizam ne opravdava više cijene od Grčke, Španjolske ili Portugala. Napomenuo je i da hrvatski porezni obveznici poreznom politikom podupiru turizam, no mnogi si ne mogu priuštiti odmor u vlastitoj zemlji.
Ministar turizma Tonči Glavina poručio je da je 2025. ključna godina da Hrvatska postane cjenovno konkurentnija. Iako je odbacio ideju o bojkotu turizma, priznao je da bi moglo biti potrebno smanjenje cijena kako bi se broj posjetitelja održao na visokom nivou.
Čelnici hotelske industrije tvrde pak da rast plaća i inflacija, a ne težnja za profitom, podižu cijene. Veljko Ostojić iz Hrvatske udruge turizma ustvrdio je da je profit hotela pao jer troškovi rastu brže od prihoda. Napomenuo je i da su lani u Hrvatskoj cijene hotela porasle za samo 1,9 posto, dok su ostale mediteranske destinacije zabilježile rast od 4,5 posto.
Hrvatska udruga obiteljskog smještaja izrazila je zabrinutost zbog visokih provizija svjetskih booking platformi. Neki čelnici industrije predložili su stvaranje nacionalnog sustava rezervacija kako bi se smanjilo oslanjanje na međunarodne platforme.
Rastući troškovi i nova ograničenja
I dok se Hrvatska bori s porastom troškova, putnici unutar Europske unije (EU) moraju se pripremiti za nove zahtjeve za ulazak u okviru Europskog sustava putnih informacija i autorizacije (ETIAS). Počevši od 2026., posjetiteljima izvan EU-a iz zemalja koje su oslobođene viznog režima trebat će odobrenje ETIAS-a za ulazak u schengensko područje, uključujući Hrvatsku. – piše N1.
Turisti koji dolaze kratkoročno, potaknuti visokim cijenama u Hrvatskoj, mogli bi se okrenuti prema jeftinijim destinacijama, pogotovo jer putnici koji vode računa o proračunu uzimaju u obzir i troškove i nove zahtjeve za ulazak. Iako je odobrenje ETIAS-a jednostavan proces, moglo bi obeshrabriti one koji ionako nisu sigurni isplati li se putovati u Hrvatsku.
Za dugotrajne posjetitelje i migrante situacija je složenija. Puna integracija Hrvatske u schengensku zonu učinila ju je atraktivnom opcijom za digitalne nomade i sezonske radnike. Međutim, rastući troškovi života, uključujući više cijene u turističkom sektoru, mogli bi odbiti neke.
Povećanja cijena mogla bi utjecati i na obrasce migracija. Bogatiji putnici bi i dalje mogli posjećivati Hrvatsku, dok bi turisti srednjeg dohotka s ključnih europskih tržišta mogli birati druge destinacije gdje će dobiti više za svoj novac. Ako se hrvatski turistički sektor uspori, mogućnosti sezonskih poslova također bi se mogle smanjiti.
Ekonomske posljedice
Pad u hrvatskom turističkom sektoru mogao bi utjecati na rasprave o mobilnosti radne snage i radnim dozvolama diljem bloka. U zemljama koje imaju jake veze s Hrvatskom, poput Austrije i Njemačke u kojima rade mnogi Hrvati, više ljudi bi moglo potražiti posao negdje u inozemstvo dođe li do opadanja u turističkom sektoru, a to bi moglo povećati pritisak na tržište rada EU-a, posebno u industrijama koje su već suočene s nedostatkom radnika.
Istovremeno, manji broj turista mogao bi potaknuti hrvatsku vladu da pronađe nove načine za privlačenje stranih radnika. Kreatori politike mogu prilagoditi pravila o radnim vizama ili ponuditi poticaje za dugoročnu migraciju. Ako se broj radnih mjesta u turizmu smanji, također bi mogli ponovno razmotriti useljeničke kvote, posebno za sezonske radnike iz zemalja izvan EU-a.
Situacija u Hrvatskoj je upozorenje za EU. Gospodarstvo ovisno o turizmu osjetljivo je na promjene cijena, a održavanje razumnih troškova ključno je za stabilnost. Druge mediteranske zemlje, poput Španjolske i Grčke, mogle bi to uzeti u obzir i prilagoditi svoje strategije cijena kako bi izbjegle gubitak posjetitelja, a istovremeno zadržale svoja gospodarstva jakima. – piše N1.
Nazire se neizvjesna budućnost
Hrvatska vlada se nada da će se cijene stabilizirati 2025. godine, no izgledi su neizvjesni. Dok se Njemačka, Austrija i Italija suočavaju s gospodarskim usporavanjem, turisti bi mogli biti osjetljiviji na troškove nego ikad.
Ako Hrvatska ne riješi problem pristupačnosti, mogla bi izgubiti mjesto na mediteranskom turističkom tržištu. Dužnosnici i čelnici industrije moraju pronaći način da održe kvalitetu, a da pritom zemlju održe pristupačnom i konkurentnom za međunarodne i domaće putnike. – piše N1.