Natječaj za najbolju hrvatsku riječ organizira časopis
Jezik, uz potporu Zaklade “Dr. Ivan Šreter”. Predsjednica
Povjerenstva za izbor je Sandra Ham. Svečana dodjela Nagrade „Dr. Ivan Šreter“
održana je u subotu u Lipiku, u sklopu obilježavanja Dana hrvatskoga jezika,
prenosi Dnevnik.hr.
Prvu nagradu dobila je riječ prestrujnik koju su predložili
Tomislav Meštrović i Ognjen Ožegić.
Za adapter postoji nekoliko hrvatskih riječi – pretvarač,
pretvornik, prilagodnik, međutim postoji i najmanje deset različitih vrsta
adaptera koji nemaju veze sa strujom, istaknulo je Prosudbeno povjerenstvo.
Adapteri za struju (ovi mali za mobitele, tablete i računala) ili se nazivaju
adapteri ili strujni adapteri, tako da je prestrujnik potrebna riječ jer sužava
pojam i točno ga određuje, a tvorbeno je i upotrebno spretniji jer je samo jedna
riječ, dodaje Povjerenstvo.
Drugu nagradu osvojila je riječ šećerice, predlagatelja
Leonarda Štraca i Izabele Štrac.
Uz žitarice i uljarice, imali bismo i zajednički naziv za
šećernu repu, šećernu trsku, a moguće i kukuruz šećerac, odnosno kukuruz od
kojega se radi kukuruzni sirup, navelo je Povjerenstvo. Ističu kako stručnjaci
biologije i na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Osijeku smatraju da riječ
ima smisla i da ima potrebe za njom.
Treću nagradu osvojila je riječ bakroza kao zamjena za
Wilsonovu bolest, koju su predložili Marko Bukna i Martina Pehar.
Hepatolentikularna degeneracija ili Wilsonova bolest, naziv
je za bolest u koje dolazi do nakupljanje bakra u tkivu. Prema kemijskom
elementu berilij naziv je bolesti berilioza, napominje Povjerenstvo i dodaje
kako se nova riječ ‘bakroza’ za staru bolest uklapa u sustav.
Prvoj nagradi pripada novčana nagrada od 600 eura, drugoj
400, a trećoj 200 eura, piše Dnevnik.hr.
Dani hrvatskoga jezika obilježavaju s u Hrvatskoj Od 11. do
17. ožujka, u Spomen-tjedan na znamenite dane u kojima je 1967. sastavljana i
potpisivana Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga jezika. Deklaracija je
bila kamen međaš u povijesti hrvatskoga naroda i jezika jer poslije Deklaracije
Hrvati više nisu pristajali na unitarističku jezičnu politiku, naveli su
organizatori.