Godina dana dođe i prođe, ali neke uspomene ostaju zauvijek. Kažu i da vrijeme liječi rane, ali neke nažalost nikako ne zacjeljuje. Tipična je ovo hrvatska priča. U boli, u tuzi, u tragediji svi smo zajedno. A nakon toga? Formalizam, ravnodušnost, bešćutnost i novi izazovi sudbine. Sve do nekog novog trena potpunog pada.
Prvog dana studenog, kada su se od radnih sati krenuli mnogi odmarati, u ranim je jutarnjim satima život stao za dvije imotske obitelji. Na vrata im je pokucala policija, umjesto njihovih članova obitelji koji su sve planirano za daljnji život ostavili u slojevima asfalta ceste koja preko Vinjana Gornjih vodi do granice s Bosnom i Hercegovinom. U zaseoku Kutleše, u slijetanju vozila s ceste, život su izgubili momci od 18 i 20 godina, a dvojica njihovih prijatelja sa stražnjeg sjedala vozila završila su s teškim ozljedama na tijelu.
Jedna je to od čak četiri prometne nesreće na cestama Splitsko-dalmatinske županije u kojem su smrtno stradale dvije osobe. Dva mlađa muškarca stradala su još u travnju u Segetu Donjem nakon udara u stablo. Zbog neprilagođene je brzine kod hotela Medena 28-godišnjak sletio izvan kolnika i udario u drvo. Vozač i 21-godišnji suvozač umrli su na mjestu nesreće.
Na dionici državne ceste kroz mjesto Dicmo u lipnju su ugašeni životi dviju sestara od 21 i 25 godina. Njih su dvije bile u Škodi Octaviji, a do nesreće je došlo u trenutku kad su se pokušale uključiti u promet u smjeru Splita.
Gotovo pa preslika, dvije sestre poginule su sredinom listopada na državnoj cesti u Prugovu. Sestre u dobi od 55 i 36 godina podlegle su ozljedama do dolaska Hitne pomoći, nakon što je u njihovo vozilo kombijem udario mještanin Prugova. Vozač kombija izašao je iz vozila nakon nesreće, pješke pobjegao u svoju kuću i zaključao se. Nije htio otvoriti pa je policija probila ulazna vrata i uhitila ga.
Među najstrašnijim u novom stoljeću prometna je nesreća na početku kolovoza ove godine kada su 15 minuta prije 23 sata, na autocesti A1 nakon izlaza Ravče u smjeru juga, život izgubilo troje osoba. U frontalnom sudaru kompaktnog SUV-a Volkswagen T-Roc, kojim je upravljao 33-godišnji Zadranin te se sa zaustavne trake polukružno okrenuo i zaputio suprotnim smjerom (!), i SUV-a više srednje klase BMW X5, u kojem je bila obitelj s Kosova. Preminuo je Zadranin i dvije osobe iz BMW-a.
Porazne su brojke! Prema dostavljenim podatcima Policijske uprave splitsko-dalmatinske, u ovoj godini smrtno stradalo 38 osoba u 32 prometne nesreće. Znatan je to porast usporedno s 2022. godinom u kojoj je na cestama poginulo 24 ljudi. Dakle, u godini koju smo ispratili prije koji sat čak 14 osoba više. Toliko smrti na cestama splitska policija nije zabilježila još od 2009. godine (tada je bilo 48 poginulih – op.a.). Od ugroženijih skupina u prometu, smrtno je stradalo 12 osoba s motociklom, jedan vozač bicikle i 5 pješaka.
– Uz svakodnevni i intenzivniji nadzor i kontrolu prometa tijekom vikenda, Policijska uprava splitsko-dalmatinska tijekom prosinca dodatno je intenzivirala postupanja u segmentu nadzora i kontrole prometa na cestama. Policijske postaje zajednički svakog tjedna provode akcije u prometu. Naš cilj je bio da i na ovaj način dodatno intenziviramo postupanja, budemo vidljiviji, djelujemo represivno, ali i preventivno, te da budemo usmjereni posebno na najteže prometne prekršaji, uvriježenog naziva “faktori rizika”, ali i sve druge oblike rizičnih ponašanja u prometu. Do danas provedeno je ukupno osam takvih dodatnih akcija na čitavom području Splitsko-dalmatinske županije samo tijekom kojih je sankcionirano preko 540 prometnih prekršaja – kažu iz splitske policije.
Učinak nije postignut, poručuju iz policije, i to da prosinac bude mjesec bez stradavanja u prometu.
– Samo jedan izgubljeni život na cesti je previše, svaka smrt je tragedija koja je zavila u crno obitelj, njihove najbliže, lokalnu zajednicu. Nitko ne može ostati ravnodušan nakon što čuje da je netko stradao u prometu, ali ovakve crne vijesti nas svih skupa trebaju osvijestiti da se tragedija na cesti dogodi u jednom nepromišljenom trenutku, trenutku neopreza, neznanja. Uvijek je potrebno ponavljati i govoriti da je poštivanje prometnih pravila, ne konzumiranje alkohola, smanjenje brzine i povećanje opreza, ključ za sigurnije ceste.
S ceste je u zadnje tri godine maknuto 90 vozila, a tijekom godine 2023. u policijske postaje dovedeno je preko 500 osoba koji su ili zadržani do otriježnjenja ili nakon prekršajne obrade privedeni na sud. U istom je razdoblju sankcionirano više od 72 tisuće prekršaja na prometnicama. Jedino je taj višeznamenkasti skup povoljniji za godinu za nama jer je u 2021. godini zabilježeno više od 87 tisuća prekršaja, 2022. godine ukupno 76 tisuća.
Prometni stručnjak Željko Marušić problem vidi u sustavu jer, kako kaže, čim naši vozači, koji na lokalnim prometnicama voze neodgovorno, dođu u Sloveniju, skidaju nogu s gasa i voze striktno po prometnim propisima.
– Ne može se govoriti da su naši vozači loši, jednostavno, u situacijama bez učinkovitih kontrola često se “opuste” te ne poštuju temeljne prometne propise, prvenstveno ograničenje brzine i obvezu prilagodbe brzine uvjetima. Rješenje je, dakle u smirivanju prometa i discipliniranju vozača, da poštuju prometne propise. Stoga na kritičnim lokacijama treba postaviti dodatnu signalizaciju s ograničenjima brzine i vibracijskim trakama (blagim uspornicima) te radarskim kamerama. Policija treba češće biti prisutna na lokacijama, posebice u noćima vikenda, s naglaskom na kontrolu brzine i alkoholiziranosti. Kad se uspostavi situacija da vozači postanu svjesni kako će za nepoštivanje prometnih pravila i kršenje propisa biti kažnjeni, vozit će opreznije – rekao je komentirajući nam prometni problem na državnoj cesti D1 kroz Dicmo u kojem je, kako smo već spomenuli, koban bio prošlogodišnji lipanj. Osim dvije sestre, na toj je dionici smrtno stradala i 18-godišnja sportašica. Isto tako, u lipnju je kod kafića “Sunshine” u sudaru tri vozila jedna osoba prošla s teškim ozljedama, baš kao i 31-godišnjak u kolovozu kada se pod utjecajem više od 2,5 promila alkohola vozilom zabio u zid. Nekoliko dana poslije, suputnica na motociklu je ostala bez noge na mjestu događaja.
Prema našem zakonu se za izazivanje prometne nesreće u kojoj pogine jedna ili više osoba može se dobiti maksimalno 15 godina zatvora, i suđenja se vode na županijskim sudovima jer je posljednjom izmjenom Kaznenog zakona maksimalna kazna s 12 završila na 15 godina iza rešetaka. Ipak, unatoč tome, među četrdesetak zemalja Europe, bili smo pri vrhu tablice blagosti kaznene politike. Tek Švicarska, Nizozemska, Češka i Island imaju manji broj osuđenih na pet ili više godina zatvora.
Dodatno, po izrečenim je presudama poznato i kako naizgled ista kaznena djela promjene različite okolnosti u kojima su se dogodila pa i konačna presuda varira od slučaja do slučaja. Većina kazni dosuđivanih do sada u Hrvatskoj bila je bliža zakonskom minimum.
Jedna od razvikanijih presuda bila je ona za Ivanu Tenu Gotovac Soldić koja je dobila deset godina zatvora kada je u listopadu 2018. godine, tada stara 38 godina, pod utjecajem jednog promila alkohola vozila Audi A3 i oko 21:30 na pješačkom prijelazu na Poljičkoj cesti u Splitu naletjela na studenticu Mariju Ćorić (19) dok je na semaforu bilo uključeno crveno svjetlo za vozače. Ćorić je od ozljeda preminula.
Nije se zaustavila nego je odvela auto do Gripa i parkirala ga, a zbog muškarca koji je radio na parkingu u kućici policija je došla do nje kao počinitelja. Otegotne okolnosti bile su u činjenici da je otprije bila prekršajno kažnjavana, i to četiri puta za vožnju u pijanom stanju i što je nesreću izazvala upravljajući automobilom unatoč zabrani vožnje koju je dobila na temelju tih prijava. Kasnije je kazna splitskog suca Dinka Mešina za vozačicu smanjena s deset na sedam godina zatvora.
Zar ljudski život vrijedi stvarno tih sedam godina?