Novi izbori nova su šansa i za splitski HNS koji je lani osvojio 495 glasova što je otprilike isti rezultat koji su postigli i na prošlim kotarskim izborima. Drugim riječima, više od 3000 glasova dijelilo ih je od prelaska izbornog praga koji su nekada s lakoćom preskakali, i to zahvaljujući prije svega SDP-u čijih su se skuta čvrsto držali dok i ta stranka nije počela posrtati. U ono vrijeme, dok je Splitom drmala koalicija predvođena socijaldemokratima, narodnjaci su redovito dobivali najvažnije pozicije u izvršnoj vlasti, poput resora komunale i financija ili pak dogradonačelničkog mjesta. S političkim padom SDP-a, splitski HNS ostaje na biračkoj vjetrometini, udružuje se s Laburistima i Reformistima, koji su i ponikli iz narodnjačke jezgre te na lanjskim izborima ostaje daleko ispod praga s mizernim utrškom od 0,77 posto glasova. Taj ih rezultat, međutim, nije pokolebao. I dalje vjeruju da imaju šansu za ulazak u gradsko vijeće, a pred birače izlaze s platformom Splitsko proljeće koju predvodi njihova čelnica Zdenka Šarolić koja u razgovoru za DalmacijaNews govori o izbornim očekivanjima, dosadašnjem tijeku kampanje, gradskim problemima ali i o političkoj budućnosti HNS-a.
Po čemu se Splitsko proljeće razlikuje od drugih političkih opcija?
– Želimo Split koji će se probuditi i pomaknuti iz pozicije u kojoj je zapeo, Split koji se neće sramiti javnih istupa svojih dužnosnika, urbano mjesto kvalitetnog života za sve generacije. Upravo naziv naše platforme Splitsko proljeće aludira kako se u ovom trenutku moramo okupiti sa svim svojim znanjem i iskustvom kako bi pomogli da Split izađe iz gospodarske uspavanosti uzrokovane političkom trgovinom. Proljeće simbolizira rast, cvatnju, plodonosnost, a za početak optimizam kojeg građanima moramo prenijeti u vremenima kada inflacija, nesigurnost, nestabilnost vladaju drugim po veličini gradom u Hrvatskoj. To se mora mijenjati na bolje, i mi želimo tome doprinijeti.
Zalažete se za to da se gradskim kotarima osiguraju veća proračunska sredstva i participacija u lokalnoj politici. I drugi kandidati govore i govorili su isto, ali stvari se nisu pomakle s mjesta. U čemu je problem? U sustavnom nemaru i neznanju ili je riječ o promišljenom potezu marginalizacije onih kotara i mjesnih odbora u kojima vijećnička većina ne nosi isti stranački dres kao ekipa iz Banovine?
– Drago mi je da su i druge političke stranke prepoznale participativan pristup i osnaživanje kotareva kao priliku za razvoj grada i jači dijalog s građanima, jer mi o tome govorimo već dvije godine i iskreno se nadam da će nova vlast uvesti taj model upravljanja u Splitu. Riječ je o jednostavnom modelu koji većem broju građana omogućuje odlučivanje o sredstvima koja će se potrošiti u neki kotar. Je li to uređenje zelene površine, postavljanje dodatnih klupa, rasvjete, prometnih rješenja neke ulice, svejedno, no činjenica je da mali komunalni zahvati više znače stanovniku neke ulice od bilo kojeg velikog kapitalnog projekta. Zato jer se njegovo dijete u toj ulici igra, njegova baka sjedi na toj klupi u ljetnim večerima, tu svakodnevno parkira, prelazi cestu… Osim toga, imamo odlično iskustvo provođenja participativnog modela u Trogiru i sigurno je da se može ako se hoće. Ključ je kao i uvijek u odgovornosti onih koji vode, a ako stvarno i opipljivo damo priliku građanima da se uključe u odlučivanje o mikro lokalnim zahvatima, ujedno ih politički osnažujemo i educiramo.
Koji su najveći splitski problemi, a koja rješenja za njihovo uklanjanje?
– Najveći splitski problem je nedostatak dugoročne strategije i kontinuiteta, a iz toga proizlazi sve ostalo – loše upravljanje prostorom, nedostatni kapaciteti u odgoju i obrazovanju, prije svega vrtićki, zatim problematičan promet, nedovoljno zelenih površina… Rješenje je prilično jednostavno: okupiti struku, stvoriti političko ozračje volje, definirati dugoročnu viziju i krenuti u provedbu ciljeva. Iz poslovnog svijeta i provedbe projekata znamo da ciljevi moraju biti konkretni i sa mjerljivim pokazateljima. Nakon toga slijedi praćenje rezultata i potrebne korekcije ako ne dobivamo očekivane rezultate. Jednostavno.
Jesu li novi izbori bili potrebni? Što mislite bi li se gradska vlast ionako raspala neovisno o “slučaju Ivošević”?
– Teško je to reći iz sadašnje pozicije, ali bilo je očito da je riječ o nehomogenoj skupini koja je teško nalazila zajednički jezik, pa čak i oko manje važnih pitanja i tema. Svakako treba naglasiti da novi izbori koštaju i da to svi plaćamo. Bojim se da bez unaprijed definiranih tema oko kojih se svi akteri vlasti ne dogovore u civiliziranom dijalogu, nema ni napretka u razvoju grada. Dok se to ne dogodi, Split će nastaviti biti taoc pojedinačnih interesa i pomodarske politike. Smatram da je trenutni sustav vrijednosti u politici grada Splita potpuno krivo postavljen. Naš stav je dugoročno konstruktivan i afirmativan. To je naš put i želimo dijalog s ljudima poput nas, koji žele pristojnu građansku politiku kakva je nekad upravljala Splitom.
Zašto SDP više nije HNS-ov koalicijski partner? Politički ste surađivali još od ranih devedesetih, zajedno ste bili i na vlasti i u opoziciji sve do lanjskih izbora kad ste se razišli.
– Zbivanja koja su se dogodila na nacionalnoj razini 2017. reflektirala su se na naš odnos na svim razinama, pa tako i na lokalnoj. Koliko se god trudili dokazati motive ulaska u tadašnju vladu s ciljem stabilizacije političke klime koja je bila narušena MOST-ovim ucjenama, donedavni partneri i birači su to drugačije percipirali. Možda kao društvo još nismo sazreli za prihvaćanje suradnje u kojima je zajednički nazivnik javni interes, no nadamo se da idemo prema tome te da će se stvari promijeniti na bolje jer za upravljanje gradom nisu bitne ideologije nego konkretno djelovanje i preuzimanje odgovornosti.
Gdje je danas pozicioniran splitski HNS i na koje birače računate?
-HNS je građanska stranka centra. Uvijek je bila i bit će. Hrvatska narodna stranka ima svoju povijest, bogatu i čistu, svojim je projektima gurala Hrvatsku naprijed vrlo snažno, počevši od projekata autocesta i stanogradnje. I u Splitu je bilo vrlo opipljivih projekata: prva koncertna dvorana, izgradnja POS-a odnosno 575 stanova na Kili i 384 na Brodarici, zaštita Marjana kao kulturnog dobra, izrada Strategije u kulturi grada Splita, izjednačenje cijene gradskih i privatnih vrtića… Nadamo se da će birači prepoznati naša nastojanja da se politiku ponovno učini pristojnom, umjerenom, a ne glumljenje “pripametnih” sa puno medijskih istupa, a malo i nimalo rezultata. Takvih smo se u posljednjih godinu dana možda i najviše nagledali.
Kakva su izborna očekivanja HNS-a? S obzirom na snažnu konkurenciju na političkom centru, pa i ljevije od njega, je li realno da očekivati prolaz u Gradsko vijeće?
– Generalno, problem stranaka centra je to što su razjedinjene pa nas se percipira kao konkurenciju. Ponovit ću, dok se ne izgradi kultura dijaloga u političkom prostoru, nema razvoja nijednog društva. Nadam se da ćemo ulaskom u vijeće imati priliku to i pokazati, prvenstveno građanima, a onda i kolegama iz drugih stranaka. Nažalost, Splićani zaboravljaju nedosljednost naših političara ili bivših aktivista, ako hoćete. Često su politike i slogani koji su dobivali izbore jedna velika laž! Sjetimo se pazdigradske škole iz koje je ponikao bračni par Puljak, a glasali su protiv proračuna u kojem je izgradnja te škole. Sjetimo se i HDZ-ovog stila kad su obećavali smanjenje prireza da bi promijenili ploču čim su se dohvatili vlasti… Na lažima se ne može graditi povjerenje građana.
Kako komentirate dosadašnji tijek kampanje? Može li vaš program uopće doprijeti do birača, pogotovo do onih na koje računa i Puljkov Centar?
– Za sada ne vidim neke strukturirane programe koje stranke nude u ovoj kampanji. Doduše, kampanja je kratka i nema vremena za raspravu o svim temama. Ali, recimo, o odgovoru grada na inflaciju koja uzrokuje realne probleme našim najranjivijim sugrađanima, nitko ne govori. O poduzetnicima koji pune proračun nitko ne govori, o milijunima koje treba povući iz EU, a Split ne može jer nema gradsku vlast, također se ne govori. Hoćemo li uspjeti doprijeti do birača, ovisi i o zastupljenosti u medijima. I o tome bi se dalo govoriti jer na koncu se kampanje svode na financijske mogućnosti stranaka i pojedinaca. Vjerujem da u Splitu ima ljudi koji misle slično: žele vidjeti grad u svom punom potencijalu, razvojnom zamahu, grad ugodnog okoliša, mediteranskog šarma, pozitivnog ludila koje privlači i zadržava… Ukratko, želim grad u kojem će moja djeca htjeti ostati.