Na javnoj tribini o istraživanju i eksploataciji nafte u Jadranu, koju je u petak u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu organizirala Slobodna Dalmacija, svi stručni sudionici, osim predstavnika ekoloških udruga, kazali su da se slažu s tim da se krene u taj projekt, ali pod određenim uvjetima, dok je u publici uglavnom prevladalo mišljenje da se od tog projekta treba odustati. Pokazalo se kako javnost nema povjerenja u pravnu državu, a sumnjaju i da bi sustav zaštite, koji je bio jedan od uvjeta da se krene s projektom, funkcionirao tako da bi se eventualna onečišćenja sanirala bez većih ekoloških posljedica.
Barbara Dorić, predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike, kazala je kako se zapravo ne radi ni o čemu novom jer na hrvatskoj strani Jadrana već postoji 138 istražnih polja i 18 platformi. Najavila je da će početkom lipnja biti završena Strateška procjena utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu te da bi krajem lipnja već trebali biti potpisani ugovori između koncesionara i Vlade.
– Nakon toga koncesionari imaju tri mjeseca da otvore firme u Hrvatskoj i počnu s izradom Studije utjecaja na okoliš. Tek nakon toga mogu početi istražne radnje koje bi potrajale pet godina, a ako bi se pokazalo da u Jadranu ima nafte ili plina tek tada bi se krenulo s eventualnom eksploatacijom.pod određenim uvjetima – kazala je Dorić.
Alen Soldo, profesor Sveučilišnog odjela za studije mora, upozorio je kako Hrvatska od početka u praksi nije napravila ništa za zaštitu Jadrana, ali je dodao i da je Agencija od Sveučilišta tražila da se uključe u priču i da njihovi stručnjaci nadgledaju projekt te da je u tu svrhu Sveučilište osnovalo povjerenstvo.
– Nemamo garanciju da ćemo u slučaju neke katastrofe pravodobno reagirati, ali mi ne smijemo razmišljati o tome kao da se ništa neće dogoditi već moramo spriječiti da se dogodi – rekao je Soldo.
Direktor Ires ekologije, Mirko Mesarić, naglasio je kako je Strateška studija napravljena kako bi ukazala na moguće posljedice te da su utvrđeni konflikti s bioraznolikosti, s područjima Natura 2000, s ribarstvom i turizmom, dok je Vjeran Piršić, predsjednik Udruge Eko-Kvarner, istaknuo kako oni zamjeraju to što se projekt bezobrazno gura, što je Studija manjkava te da bi se kod ovakvih projekata trebali konzultirati građani, Gradska vijeća ili Županijske skupštine.
Alen Grabner, voditelj projektnog tima Seadrill Norveška, rekao je kako bi u slučaju da projekt prođe, Vlada trebala inzistirati na novim platformama.
– Otpadni materijal koji se sastoji od ulja i vode na novim se platformama separira i na kopno se odvozi samo ulje, dok kod starih platformi to nije slučaj. Odvoz otpadnog materijala na kopno je dosta skup i velike naftne kompanije će sigurno taj trošak pokušati izbjeći, a vjerojatno je i da će se pokušati postaviti stare platforme – kazao je on.
Zrinka Jakl, predsjednica i koordinatorica programa zaštite prirode Udruge Sunce, ustvrdila je kako redoslijed donošenja akata nije u skladu s hrvatskim zakonima, kako Strateška studija ima niz manjkavosti te kako bi bilo kakva havarija ostavila katastrofalne posljedice na turizam.
Ranko Britvić, član odbora udruženja The international Emergency Management Society, nema ništa protiv istraživanja i eksploatacije nafte u Jadranu, a smatra da bi se novac dobiven od koncesija većim dijelom trebao utrošiti u razvoj zaštite i spašavanja.
– I kada bi sve bilo najsigurnije, što nije, i kada bi se pokazalo da ćemo sve eventualne gubitke višestruko nadoknaditi, što nećemo, smatram da ipak imamo pravo odlučiti je li to put kojim želimo krenuti i želimo li riskirati da uništimo ono što nam je priroda dala – rekla je gradska vijećnica Daša Dragnić.
Hrvoje Marušić jedan je od onih koji se protive istraživanju i eksploataciji nafte u Jadranu.
– Ljudi u Dalmaciji jedino i isključivo žive od turizma, a naftne platforme su neprihvatljive za turizam – rekao je Marušić.
Na tribini se moglo čuti i kako u nekim zemljama, poput Meksika, naftne platforme i turizam idu zajedno, ali su se javili i oni s protuargumentima koji su ustvrdili kako motivi dolaska turista u Meksiko i u Hrvatsku nisu isti.
– Vlada je jako nepristojna jer nas ništa o ovome nije pitala. Trebalo nam je 40 godina da bi zaključili da je Jadransko more također naš teritorij. U Jadranu nema više niti centimetra prostora koji bi se mogao iskoristiti za neku novu namjernu. Jedini način da to napravimo je da mijenjamo ovo što sada imamo – poručio je Ivo Šimunović, dok je županijski vijećnik, Nikša Jajac, najavio da će na Županijskoj skupštini idućeg tjedna zatražiti sazivanje tematske sjednice o ovome te je pozvao i Barbaru Dorić koja je obećala da će se odazvati pozivu.