Uz poruku – Ne dajmo zlu
više priliku, preživjeli logoraši, državni vrh, brojna izaslanstva i
građani danas su u Spomen području Jasenovac odali počast svim
stradalima, njih više od 83 tisuće, u najvećem koncentracijskom logoru u
Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
“Na ovome mjestu dogodio se
zločin, genocid, koji nikad neće prestati boljeti, koji nikada nećemo
zaboraviti”, poručio je predsjednik Republike Ivo Josipović podno
spomenika “Cvijet” u sklopu obilježavanja 69. obljetnice proboja
zatočenika iz jasenovačkog logora.
Na ovom mjestu strašne tragedije moramo iskreno zažaliti što se
takav zločin dogodio u ime ideje stvaranja hrvatske države, naglasio je
predsjednik.
“Oni koji su Hrvatsku željeli stvoriti zločinom i nacifašističkom
idelogijom, nisu to mogli učiniti. Učinili su zlo drugima, ali i
Hrvatskoj i hrvatskome narodu”, kazao je Josipović podsjetiši da su u
Jasenovcu bili zatvarani, mučeni i ubijani ljudi zbog toga što su bili
“krive” nacionalnosti, vjere ili svjetonazora.
Naglasio je da je ogromna većina hrvatskog naroda u Drugom
svjetskom ratu bila protiv ustaške politike i zločina te je sudjelovala u
antifašističkom pokretu.
Upozorio je i da u vremenu društvenih kriza, kakvu živimo i
danas, opasnosti isključenja, mržnje i netolerancije te zameci fašizma i
drugih totalitarnih ideologija uvijek ostaju latentno prisutni. “Ne
zaboravimo, teška gospodarska kriza majka je fašizma. Zločini počinjeni u
Jasenovcu i drugim logorima u Europi podsjećaju na razorne potencijale
totalitarizma koji i danas prepoznajemo u svijetu, u Europi, a i kod
nas. I zato zlo treba i danas nazivati pravim imenom, valja mu se
suprotstaviti i ponovno reći – nikad više!”, poručio je.
Zajedništvo i odlučnost, naglašava, jedina su istinska snaga
protiv novih Aushwitza, Jasenovca, Ovčara, Srebrenica i drugih
stratišta, a “mi smo danas čuvari sjećanja na patnju ljudi koji ovdje
počivaju”. “Ali, zlo želi uništiti sjećanje. Želi ga uništiti lažima,
negiranjem zločina, ali i prijetnjom i nasiljem”, napominje Josipović
navodeći da je Memorijalni centar Jasenovac jedina kulturna institucija
koja je zbog prijetnji pod stalnom policijskom zaštitom.
“To govori da zlo nije nestalo, da je tu i vreba. Ne dajmo mu priliku!”, poručio je predsjednik Republike.
Jasenovac mora biti štit protiv zla, naš zalog protiv mogućnosti da se njegove strahote ikad ponove, kazao je.
“Neka se danas svatko kome su ljudskost, ljubav i naša domovina
Hrvatska u srcu, bez suvišnih računica, bez politike, bez prebrojavanja
naših i njihovih, u dostojanstvenoj tišini, ovdje podno bijelog cvijeta
boli, iskreno pokloni svim žrtvama Jasenovca”, poručio je Josipović.
Premijer Zoran Milanović istaknuo je kako je jasenovačko spomen
područje mjesto podsjećanja na zlo u čovjeku na koje se stalno treba
vraćati “upravo zato što je toliko neugodno”.
“Zločini ovdje nisu bili u ime naroda, jer ja pripadam tom
narodu, i u moje ime ne dopuštam da ih je itko činio, nego u ime države
koje nema u hrvatskom Ustavu, nikad je nije bilo i nikad je neće biti”,
naglasio je.
Za zločine koji su počinjeni u NDH nema opravdanja i njih se
nikada neće moći racionalno objasniti, no oni su kod stotina tisuća
ljudi probudili “onaj nerv pravde i čovječnosti da se pobune protiv
toga”, rekao je premijer.
“Kao predsjednik Vlade, kao Hrvat koji zna, osjeća i svjestan je
što hrvatskom narodu znači njegova država, reći ću ovdje da cijena koju
je jedan narod i nacija spremna platiti za državu ne smije biti u
protivnosti sa svim načelima čovječnosti, a to je ta država bila. I zato
se protiv nje pobunilo toliko Hrvata i onih koji su bili izravno
proganjani samo zato jer su pripadali drugom plemenu, rasi, drugom rodu.
To moramo cijelo vrijeme ponavljati, ponavljati svojoj djeci”, poručio
je.
Osvrnuo se i na one koji, kaže, i danas šire simpatije prema
zločinu i zločincima kazavši kako “rade lošu stvar i bude u čovjeku opet
ono zlo – i za to nema opravdanja”.
A Hrvatska danas, članica EU, moderna, tradicionalna ali i
liberalna država, koja potiče i razvija prava manjina, ta Hrvatska je
jamac da se nikakvo zlo slično jasenovačkom više ne smije i ne može
dogoditi, poručio je premijer Milanović.
Predsjednik Sabora Josip Leko ističe kako je Jasenovac mjesto
opomene svakom čovjeku, mjesto na kojem se suočavamo sa silinom mržnje
koja se iskazivala mučenjem, ubijanjem i stvaranjem logora. U Jasenovcu
se, kaže, sastajemo kako bismo iskazali pijetet nevinim žrtvama, ali i
solidarnost s onima koji i danas trpe zbog nasilja, diskriminacije i
poniženja.
“Svaki režim koji svoju moć gradi na gaženju i gušenju ljudskih
sloboda i prava zaslužuje najoštriju osudu, a ustaški režim bio je
upravo takav – neslobodarski, režim bezobzirnog nasilja, strahovlade i
ubijanja”, naglašava Leko.
Upozorava i da je jasenovačko spomen područje trajna opomena da
svatko može biti proglašen manje vrijednim, kao i jasenovačke žrtve, u
slučaju da ponovno jednom pobijedi neka totalitarna ideologija koja
počiva na nasilju, diskriminaciji i segregaciji.
A strahote Jasenovca nas pozivaju da više nikad ne dopustimo
diskriminaciju i progone na temelju vjerskih, nacionalnih i ideloških
ili drugih razloga, već se odlučno suprotstavimo svakoj politici mržnje i
nejednakosti, poručio je.
Hrvatska je imala snage i odlučnosti preispitati vlastite
političke korijene i učinili smo to demokratski, s nacionalnom sviješću i
ponosom, ali i kritički i zbog toga se i možemo pokloniti i poklanjamo
se žrtvama fašizma, obnavljamo spomenike na njih i čuvamo vlastitu
antifašistčku povijest, a istodobno smo osudili komunističke zločine
odmazde i represije i poklonili se žrtvama tih zločina, ističe
predsjednik Sabora.
“Današnja demokratska, europska Hrvatska, izrasla je na
vrijednostima antifašizma, na miru, slobodi, demokraciji i zaštiti
ljudskih i manjinskih prava. To su trajne vrijednosti i na njima želimo
dalje graditi budućnost, a da bismo u tom uspjeli zločine pamtimo i
oštro osuđujemo, a njihove žrtve poštujemo i nikada ne zaboravljamo. To
je vrijednost demokratske Hrvatske”, poručio je Leko.
Nazočne je pozdravila predsjednica Upravnog vijeća Spomen
područja Jasenovac Nataša Matušić, o strahotama logora govorio je
preživjeli logoraš Milanko Čekić, a nakon molitve predstavnika vjerskih
zajednica brojna izaslanstva položila su vijence i zapalila svijeće u
spomen na više od 83 tisuće žrtava.