Hrvatsko gospodarstvo u 2021. je raslo 8,1%, stoji u jesenskim prognozama Europske komisije. To je znatno više od 5,4% koliko je Komisija predviđala u ljeto. Glavni pokretači tako visokog rasta su pojačana domaća potražnja, potrošnja po domaćinstvima, turizam i izvoz roba, javlja HRT.
Komisija predviđa rast BDP-a tijekom 2022. od 5,6%, i 3,4% tijekom 2023.
Najnoviji makroekonomski pokazatelji ukazuju da se hrvatsko gospodarstvo snažno oporavljalo tijekom 2021., te da će predkriznu razinu dostići već slijedeće godine. Komisija je ranije prognozirala da će to biti tek 2023.
– Najveći rizik za gospodarski rast u ovom trenutku predstavlja niska razina procijepljenosti što bi s jačanjem epidemije moglo uzrokovati nova zatvaranja, ali i usporavanje u obnovi potresom pogođenih područja, stoji u Komsijinom dokumentu.
Kao pozitivne faktore i svojevrsni vjetar u leđa hrvatskom gospodarskom oporavku Komisija navodi mogući skori ulazak u Schengen i eurozonu što će pogodovati turizmu, investicijskoj klimi i trgovini.
Pozitivno iznenađenje u 2021. su visoki rezultati turističke sezone.
Komisija prognozira daljnji oporavak tržišta rada, smanjenje nezaposlenosti i povratak na predkriznu razinu u sektoru zapošljavanja već ove godine.
Investicijski ciklus vezan za europski Mehanizam za oporavak i otpornost iz kojeg Hrvatska očekuje 6,8 milijarda eura bespovratnih sredstava dodatno će poticat zapošljavanje i investicije.
Inflacija je u porastu i dosegnut će 2,2% prije nego se stabilizira. Kao i drugdje u Europskoj uniji glavni uzročnik za to je rast cijena energenata uz koji se vezuje i porast cijena hrane.
Javni dug države će se tijekom 2021. sniziti na 4,1% BDP-a u odnosu na 7,4% tijekom 2020.
Javne se financije u Hrvatskoj također dovode u red nakon velikih rashoda zbog poticajnih mjera za gospodarstvo i pojačanih izdvajanja za zdravstveni sektor tijekom epidemije, pa Komisija predviđa da će državni deficit biti isod 3% BDP-a već 2022.