Grad Split je, u posljednjim danima 2024. godine, objavio tehničku dokumentaciju za projekt velike sanacije stadiona, koja uključuje dva stručna pregleda stadiona iz 2018. i 2023. godine. Zaključci tih pregleda otkrivaju zabrinjavajuće stanje: krovna konstrukcija stadiona podložna je ozbiljnoj koroziji, a snažniji vjetrovi mogu uzrokovati otpadanje dijelova krova. Uz to, stadion ne udovoljava današnjim standardima potresne otpornosti. Stručnjaci upozoravaju da ovi problemi nisu posljedica samo “zuba vremena”, već i sustavnog nemara u održavanju objekta. Primjerice, pukotine u konstrukciji stadiona bile su “popravljane” s PUR pjenom i kitom, prenosi Bauštela.hr.
Zahvaljujući Odluci o odabiru projektnih prijedloga za sufinanciranje izgradnje ili obnove sportskih građevina od nacionalnog interesa, koju je u listopadu 2024. donio ministar turizma i sporta Tonči Glavina, Grad Split je dobio financijsku injekciju za obnovu stadiona Poljuda od 600.000 eura.
Taj će novac, kako je tada rečeno iz Ministarstva turizma i sporta, biti utrošen za potrebnu dokumentaciju za početak obnove Poljuda, odnosno, kako je rekao Glavina ‘za ono za što su oni jedino u ovom trenutku bili spremni’, misleći pri tomu na Grad Split. O kakvoj je točno dokumentaciji riječ nije specificirano, no poznato je kako je Elaborat ocjene postojećeg stanja Poljuda završen u travnju 2024. kada je i predstavljen čelnicima Grada Splita.
U samoj recenziji dokumentacije od IGH bila je napomena da se treba napraviti analiza postojećeg stanja koja bi trebala biti osnova za izradu izvedbenih projekata i svega što slijedi. Ističe kako se prilikom izrade elaborata posebno vodilo računa o potresnoj otpornosti građevine. Kao i utjecaju koji su na konstrukciju Poljuda imali blizina mora i zub vremena.
Među problemima koji su pronađeni navodi se:
Krovna konstrukcija i problemi s korozijom
Krovnu konstrukciju čine dvije odvojene simetrične prostorne ljuske, koje su svojim rubom oslonjene na vrhove glavnih nosača na 28 ležajeva sa svake strane. U konstruktivnom smislu konstrukcija krova je hiperstatička prostorna rešetkasta konstrukcija izvedena prema sistemu ‘MERO‘.
Utvrđeni su izvorni nedostaci: sustav odvodnje nije sustavno riješen, nepovezivanje reški Z nosača gledališta, nepovezivanje glavnih nosivih okvira u zonama vanjskih i unutarnjih stupova i nedovoljan zaštitni sloj betona. Također, utvrđeni su i stečeni nedostatci, odnosno nastali ljudskim djelovanjem ili djelovanjem prirode. Riječ je o pukotinama u betonu, degradaciji betona, koroziji armature, neispravnom naknadnom zapunjavanju reški Z nosača gledališta (kit, PU pjena), procurivanju vode, deformaciji uzdužne nosive konstrukcije, korištenju neadekvatnog premaza za sanaciju pukotina i naknadnom bušenju rupa za odvodnju u nosivim elementima.
– Tokom godina su se izradili razni projekti i izvješća o sanaciji, održavanju, pregledima i slično. Svi izvještaji su upućivali na neadekvatno održavanje stadiona i njegove konstrukcije. Projekti sanacije i održavanja koji su također napravljeni nisu realizirani koliko je vidljivo. Određena oštećenja, ukoliko se ne pristupi njihovoj sanaciji, mogu dovesti do otkazivanja nosivih elemenata što može imati ozbiljnije posljedice – stoji u zaključku eleborata.
Otpornost na potres
S obzirom na povećane zahtjeve za potresnu otpornost, stručnjaci napominju da stadion, prema današnjim propisima, ne zadovoljava potrebne standarde. Originalna konstrukcija bila je projektirana prema starijim normama, a sadašnja potresna sila prema novim standardima je mnogo veća. Poljud se nalazi u VII. seizmičkoj zoni i prema trenutnim propisima spada u razred važnosti III, što znači da njegova potresna otpornost ima veliki utjecaj na sigurnost korisnika i posjetitelja. Ova konstrukcija ima samo 60% potrebne nosivosti za potresnu otpornost, pa je nužna obnova i ojačanje ključnih nosivih elemenata. Na temelju svega navedenog zaključuje se kako je građevina pogodna za obnovu uz nužne mjere na ojačanju konstrukcije.
– Može se uočiti da glavni nosivi elementi konstrukcije stadiona nisu jako oštećeni, a tek ih je dio u stanju ograničenog oštećenja (OO) te je došlo do plastifikacije određenih kritičnih presjeka. To ne znači otkazivanje spomenutih elemenata, ali ukazuje da je konstrukcija u poprečnom smjeru (okomito na glavne nosače) osjetljiva i da nedostaje dodatnih ukrutnih elemenata koji bi ravnomjerno distribuirali potresne sile s glavnih nosača. Jedna od posljedica su značajno veće unutarnje sile u slabijem smjeru na presjecima glavnih nosača. Može se reći da potresno djelovanje značajno povećava određene unutarnje sile u kritičnim elementima (posebno oko slabije osi elemenata) što uzrokuje prekoračenje kapaciteta presjeka i plastifikaciju. Određenim mjerama bi trebalo umiriti djelovanje na glavni nosač oko slabije osi te sile potresa izravnije prenijeti u temelje – stoji u elaboratu.
Stanje čelične konstrukcije i krovišta
Osim korozije koja utječe na metalne dijelove krova, analiza čelične konstrukcije pokazuje da 25% štapova u krovnoj konstrukciji ne zadovoljava potrebne nosivosti. Oštećenja su također prisutna na reflektorima i sekundarnim nosačima. Pokrov od lexana, koji je predviđen za životni vijek do 20 godina, sada je daleko od tog roka, a mnoge ploče su već oštećene. Zbog korozije i neodgovarajuće zaštite, pokrovni materijal, kao i podkonstrukcija, više nisu u stanju podnijeti vjetrove velike jačine, što dovodi do opasnosti od otpadanja dijelova krova.
– Kod jačih udara vjetra postoji opasnost od otkidanja dijelova ili čitavih elemenata pokrova od punih ploča lexana zajedno s dijelovima pripadajuće podkonstrukcije. Sa stanovišta trajnosti i uporabljivosti, pokrov od punih leksan ploča zajedno s podkonstrukcijom može se smatrati dotrajalim. Preporuka je da se na čitavoj krovnoj konstrukciji stadiona, u dogledno vrijeme, zamjeni postojeći pokrov od punih leksan ploča zajedno s pripadajućom podkonstrukcijom s novim pokrovom od punih leksan ploča i pripadajućom novom podkonstrukcijom – stoji u zaključku.
Arhitektonski dragulj
Stadion Poljud je jedno od najvećih arhitektonskih postignuća u Splitu, projektiran od strane Borisa Magaša, a otvoren 1979. godine. Poznat je po svom jedinstvenom dizajnu, koji se temelji na formi grčkog teatra, te je oblik stadiona inspirirao mnoge svjetske stadione. Poljud je simbol mediteranske arhitekture, smješten u prirodnom okruženju Kaštelanskog zaljeva, a danas je zaštićen kao kulturno dobro. Iako je stadion kroz godine doživio određene izmjene, ostaje jedan od neprepoznatljivijih objekata u Splitu.