Grad na moru nezamisliv je bez galebova. Sad već previše udomaćeni, napadaju bez straha.
Osim što iz kanti i kontejnera razbacuju smeće, svoja gnijezda savijaju na krovovima zgrada i kuća, a okupljaju se i na hotelskim bazenima gdje ostavljaju izmet.
Zbog odličnih uvjeta u kojima žive u gnijezdu se znaju naći i po četiri mlada, piše dnevnik.hr
Velika ptica sa snažnim kljunom, kažu stručnjaci, ne napada namjerno. Čini to da bi prehranila svoje leglo.
Metoda lažnih jaja
Zbog prekomjernog broja galebova Poreč koristi metodu podmetanja lažnih jaja.
“Nas zanima urbani prostor, mi ne diramo njihova prirodna staništa”, govori ravnateljica ustanove Zdravi grad Poreč Nataša Basanić Čuš.
I ostali istarski obalni gradovi počeli su slijediti ovaj, zasad jedini učinkoviti primjer.
Opasnost od zaraze
Opasnost od zaraze zapravo i postoji. Galebovi se dominantno hrane na deponijima i okupe li se na nekom mjestu, primjerice bazenu hotela, u većoj koncentraciji, postoji opasnost da, ako su nosioci, zarazu prenesu i na ljude.
Galebovi kod nas nemaju prirodnog neprijatelja, a žive i do 35 godina i čitav su vijek reproduktivni. Da se eventualno bolesti ne bi širile prema ljudima, krajem ovog mjeseca stručni tim ovdje u Poreču dočekat će hrvatske ornitologe koji brinu o zaštiti ptica i uzimat će se uzorci izmeta i perja, a ptice će se prstenovati i pustiti na slobodu. Analize će pokazati čega su i jesu li uopće potencijalno nositelji.