čišćenja popisa osiguranika od onih koji na zdravstveno osiguranje
realno nemaju pravo, do srpnja s popisa brisao oko 106.000 osiguranika, piše N1Info.
razini uštedjeti više od 30 milijuna eura, jer otprilike toliko stajao
je u 2022. godini trošak zdravstvenih usluga na osobe koje zapravo nisu
imale pravo na zdravstveno osiguranje HZZO-a.
Riječ je mahom o hrvatskim građanima koji su hrvatsko zdravstveno
osiguranje zadržali nakon odlaska u inozemstvo, u HZZO-u su se i dalje
vodili kao nezaposleni, a s iskaznicom HZZO-a dolazili bi u Hrvatsku kad
bi im zatrebao pregled, lijek, dijagnostička obrada ili bolničko
liječenje.
Koliko je to stajalo zdravstvenu blagajnu pokazuju sljedeće brojke:
na ortopedska pomagala za te osiguranike HZZO je u 2022. godini potrošio
967.676,87 eura ili gotovo milijun, na posjete liječnicima u primarnoj
zdravstvenoj zaštiti 1,2 milijuna eura, na recepte za lijekove sedam
milijuna eura, na bolničko liječenje 7,5 milijuna eura, dok je usluge u
specijalističko-konzilijarnoj zaštiti, što obuhvaća dijagnostičke
pretrage i preglede specijalista, lani utrošeno čak 9,3 milijuna eura.
Ukupno je, dakle, na različite zdravstvene usluge za tih 106.000
osiguranika u jednoj godini potrošeno 26 milijuna eura, piše Novi list.
U Direkciji HZZO-a računaju da je na glavarine za ove osobe, uz
pretpostavku da su svi imali izabranog liječnika obiteljske medicine,
dentalne zaštite, ginekologije i laboratorij, na godišnjoj razini
izdvojeno još oko 2,2 milijuna eura, a hladni pogon bi, prema njihovoj
projekciji, iznosio još četiri milijuna eura. Ukupni je, dakle, godišnji
trošak za te osiguranike iznosio oko 32,2 milijuna eura u 2022. godini.
U odnosu na ukupan zdravstveni proračun to se na prvi pogled ne čini
tako velikom brojkom, no o kolikom se stvarnom gubitku za zdravstveni
sustav radi, govori podatak da je na njih potrošeno dvostruko više od
iznosa kompletnog transplantacijskog programa u 2022. godini.
Početkom travnja je HZZO, podsjetimo, poslao oko 280.500 obavijesti
osobama za koje je uparivanjem podataka HZZO-a i HZZ-a utvrđeno da nisu
nezaposlene, iako su se dosad tako vodile u evidenciji HZZO-a, da dođu
regulirati svoj status, i to u roku do 29. lipnja ove godine.
Na šaltere HZZO-a javilo se 134.047 osoba, a od tog broja njih 40.479
nakon toga je osigurano po nekoj drugoj osnovi i više nemaju obvezu
javljanja svaka tri mjeseca, kao ostali građani koji su osigurani
temeljem nezaposlenosti. U zakonskom roku od 90 dana HZZO-u se radi
produljenja statusa nisu javile 105.982 osobe, i one su brisane iz
registra i izgubile su pravo na zdravstveno osiguranje.
Zanimljivo je da je i nakon HZZO-ove čistke na popisu osiguranika danas
njih za 127.750 više nego što je bilo stanovnika Hrvatske na popisu iz
2021. Ako se uzme u obzir da u Hrvatskoj trenutačno radi više od 95.000
stranih radnika, koji bi također morali biti zdravstveno osigurani,
moguće je da se registar osiguranika HZZO-a doista primiče realnoj
brojci onih koji imaju pravo na hrvatsko zdravstveno osiguranje.