Prva je na redu bila promocija romana „Calypso“ međunarodno etabliranog
crnogorskog pisca Ognjena Spahića,
koji svibanj provodi na rezidencijalnom boravku u Splitu. Taj roman, premijerno
objavljen u Hrvatskoj, najkompleksnije je djelo ovog domaćoj publici već dobro
poznatog autora; to je zgusnuta, majstorski ispisana obiteljska saga o
amblemskom junaku posttranzicije i tragediji njegove obitelji zapetljanoj u
neraskidivom spoju prošlosti i sadašnjosti.
Potom je predstavljena publicistička knjiga „Schiavoni. Umjetnici, nacija, ideologija“
splitske znanstvenice Ivane Prijatelj
Pavičić. Autorica opisuje umjetnički izraz koji je za jedne bio znak
„barbarstva“, za druge znak „nacionalnog karaktera“. Neki su ih vidjeli kao
pronositelje slavenskoga duha, drugi kao djecu antike, treći su se koristili
njima za promoviranje svojih političkih ideja. Uzbudljiva je to povijest
recepcije umjetnika – Schiavona, kroz koju se ispisuje i šira priča o našim
identitetima i imaginacijama te odnosu između djela i konteksta, umjetnosti i
društva.
Kristian Novak progovorio je o temama
koje se provlače kroz oba njegova posljednja romana – „Črna mati zemla“ i „Ciganin,
ali najljepši“ – o mitskom Međimurju i demitologizaciji istog, o odnosu
kolektiva i pojedinca i njihovim identitetima, o šokovima i točkama pucanja u
kojima se najbolje razotkriva ljudska priroda, o čudovištima u nama i drugima,
o kompleksnosti romskog pitanja…. Kazališne adaptacije njegovi romana su
višestruko nagrađene na ovogodišnjem festivalu Marulićevi dani, za što je autor
također dobio veliki aplauz.
Splitski pisac i novinar Damir Pilić predstavio je netom objavljen roman „Kao da je sve normalno“, u kojem
prepleće fakciju i fikciju, progovara o Duhu
Bosne i Hercegovine i njegovu proturječju, o ratnim traumama i
priviđenjima, o nasilju i navijačkim skupinama, o fašizmima danas, o klupku
minulih ratova koje se polako razmotava, dok se slika zla širi na cijeli
kontinent i kroz vrijeme seže sve do naših dana.
Američki pjesnik, neovisni nakladnik i prevoditelj Charles Potts, važno ime američke independent književne scene, koji je
objavljivao i Charlesa Bukowskog, predstavio se splitskoj publici. Sedamdesetih
godina prošlog stoljeća bio je aktivan sudionik književno-političkih previranja
na Sveučilištu Berkley, godinama je vodio nezavisnu knjižaru i nakladničku
kuću, objavljivao književni časopis i surađivao s mnogim važnim spisateljskim
imenima SAD-a. Danas je kauboj i uzgajivač konja Appaloosa, ali i dalje piše
pjesme.
Poslijepodne su na rasporedu
bile i tri panel-diskusije.
O klimatskim promjenama
i pitanju je li Jadran spreman za njih raspravljali su predstavnici Instituta
za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Dotaknuli su se raznih aspekata promjene
klime i reperkusija za život u Jadranskom moru te otvorili niz tema povezanih s
posljedicama koje će priobalni gradovi na Jadranu imati zbog podizanja mora i
promjene saliniteta te kako će to utjecati na život ljudi, gospodarstvo i živi
svijet.
U sklopu programske cjeline o
Hercegovini održala se rasprava na temu „Hercegovina. Nova Paradigma“,
uz sudjelovanje Ive Lučića, Ivana Vukoje, predstavnika poduzetništva, i
moderaciju Slavka Kozine. Bilo je riječi o potencijalima i budućnosti
Hercegovine kroz visoko obrazovanje, kulturu i umjetnost, ekonomiju i turizam,
gastronomiju i enologiju te političku kulturu. Posjetitelji su imali priliku
kušati vrsna hercegovačka vina.
O Dalmaciji kao kulisi polemizirali
su Marko Njegić, Vlado Ercegović i Boris Poljak uz moderaciju Emira
Imamovića Pirkea. U zadnjih desetak godina rentanje prostora i filmskih
radnika najbrže je rastuća industrija u Dalmaciji. Krajolik i zanat iznajmljuju
se globalnoj filmskoj industriji. Spomenuti su brojčani podaci o stranoj
filmskoj produkciji u Dalmaciji i zaradi koja iz nje proizlazi, ali je i
postavljeno pitanje posljedica, jer se na ovim prostorima od proizvođača
sadržaja pretvaramo u iznajmljivače.
Za dječje programe i dalje vlada izniman interes i
sve se radionice davno su popunjene.
Dan je završio off-program u Cukarinu Gripe, gdje je svoj prvi samostalni nastup pred splitskom
publikom imala omiljena sudionica Pričigina, spisateljica i pripovjedačica Tanja
Mravak. Ispričala je dvije „starije“ priče kojima je oduševljavala
pričiginsku publiku – priču o koruptivnim metodama svoje majke i priču o crncu
Obami i njegovu boravku u Sinju – i dogodovštinu o svojoj neuspjeloj pjevačkoj
karijeri. Prepričala je i naslovnu priču iz svoje zbirke „Naša žena“, što je
zahtijevalo poseban trud i usredotočenost. No Tanja je još jednom dokazala
zašto je klasa za sebe koja može očekivati poziv svake relevantne kazališne
scene.
Program „MFK na putu“ nastavio
se posjetom nakladničke kuće Mitopeja
Zadru.
MFK poziva sve ljubitelje
knjige da prate bogat i raznolik program i tijekom vikenda, kada je na programu
velik broj promocija, panel diskusija i radionica.
Sve pojedinosti o MFK-u i
njegovu programu dostupne su na mrežnoj stranici www.mfk.hr, a
objavljuju se i na Facebook stranici
Festivala https://www.facebook.com/mfksplit/.
Mediteranski
festival knjige organizira Zajednica
nakladnika i knjižara HGK, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i Grada
Splita te uz potporu brojnih partnera, kao što su Turistička zajednica Grada Splita, Hotel Zagreb – Split, Cukarin
Gripe, Javna ustanova Športski objekti, Slobodna Dalmacija, Jutarnji
list, Europlakat, Mandis, Elite, Hrvatska pošta, INA, CineStar, Barcaffè, CedevitaGo i Kala.