Dalmacija News objavljuje serijal u kojem ulogu vodiča po dalmatinskim mjestima imaju predstavnici turističkih zajednica. Tanja Miličić, direktorica Turističke zajednice grada Hvara, odgovorila je na naša pitanja…
GRAD DOBIO IME: Ime mu dolazi od riječi Pharos – grčkog naziva za otok Hvar i grad koji se nekoć nalazio na mjestu današnjeg Starog Grada (a od kojega je Hvar u 13. st. preuzeo naslov otočkog središta).
POVIJEST MJESTA U TRI REČENICE: Trebat će nam malo više rečenica…
1. st. pr. K. – Na prostoru današnjega grada Hvara nalazi se najranije poznato naselje. Utemeljili su ga starosjedioci Iliri, a prostire se na obronku brda sa sjeverne strane gradskog trga (koji je tada bio mala uvala što je sezala sve do današnje katedrale). Na vrhu brda nalazi se pak jaka utvrda – gradina.
4. st. pr. K. – U Starom Gradu Grci s otoka Praosa utemeljili su grad Pharos.
4. – 3. st. pr. K. – Neki povjesničari pretpostavljaju da se u ovo vrijeme na mjestu današnjega grada Hvara nalazi grčki polis Heraclea.
2. – 5. st. po K. – Oko male uvalice, koja je kasnije nasuta i postala sadašnji gradski trg, nalazi se manje rimsko naselje i luka.
6. – 7. st. – Hvar (Lesna) važna je vojno pomorska postaja unutar bizantske Dalmacije. Sam grad smješten je na prostoru oko današnjega gradskog trga, a s južne strane trga nalazi se utvrda.
8. – 13. st. – Hvar (Lesna) gotovo je pusto mjesto. Pri dnu uvale, na mjestu današnje katedrale, nalazi se benediktinski samostan sv. Marije.
11. st. – Otok Hvar je u sastavu hrvatske države
1278. g. – Pod utjecajem moćne Venecije, otočko središte premješta se iz Starog Grada u Hvar. Hvar tako postaje središte biskupije (koja obuhvaća otoke Hvar, Brač i Vis) i središte komunalne uprave.
1420. g. – Hvar (Lesna) ponovno je okupirala Venecija i njena vlast će potrajati sve 1797.g. U okviru mletačke države luka grada Hvara predstavlja glavnu vojno pomorsku postaju na Jadranu i važno tranzitno središte. Vrijeme je to kulturnoga razvitka Hvara, koji se temeljio na zemljoradnji, ribarstvu, pomorstvu i trgovini. U ovom je razdoblju Hvar izgradio svoj prepoznatljivi urbani lik, te iznjedrio najviše duhovne vrijednosti (brojne pjesnike, dramatičare, povjesničare i teologe). Među ovim tečevinama svakako je najvažnije prvo građansko kazalište utemeljeno 1612. godine.
1510. g., 6. veljače – Čudo u Hvaru! Mali drveni križić prokapao je krvlju.
1510. – 1514. g. – Na Hvaru traju vojni sukobi između plemića i pučana, koji će se okončati intervencijom Venecije.
1571. g. – Otok Hvar napali su Turci.
1579. g. – Eksplozija baruta u gradskoj tvrđavi izazvala je velika razaranja u gradu Hvaru.
1813. – 1918. g. – Hvar je u sastavu Austrije. Ovo je razdoblje izrazitog pada gospodarskog i kulturnog života Hvara, koji će oživjeti tek krajem 19. st. s razvojem vinogradarstva.
1868. g. – Grupa uglednih Hvarana na čelu s tadašnjim biskupom dr. Jurjem Dubokovićem osnovala je profesionalno turističko udruženje pod nazivom “Higijeničko društvo Hvar” kojemu je cilj bio promicanje i razvoj ugostiteljske ponude u gradu. Ovaj se datum uzima kao početak organiziranoga bavljenja turizmom u gradu.
1900. g. – Otvoren lječilišni hotel Carice Elizabete nastao je na temeljima Kneževe palače – današnji hotel Palace.
1921. – 1941. g. – Hvar je u sastavu Kraljevine Jugoslavije. Razdoblje je to siromaštva i iseljavanja Hvarana u prekomorske zemlje. Polagani razvitak turizma u Hvaru otvara međutim nove gospodarske perspektive. Osiguravaju se sredstva za razvoj turističkih usluga i ponude kao i veliku promidžbu Hvara. Tada je izgrađeno i gradsko kupalište koje se u ono vrijeme spominjalo kao najljepše na Jadranu.
1945. – 1990. g. – Hvar se od malog provincijskog gradića pretvara u mondeno turističko ljetovalište što rezultira masovnim ljetnim rekreativnim turizmom.
1991. g. – Hvar je ponovno u svojoj domovini, slobodnoj i samostalnoj Republici Hrvatskoj. Za vrijeme Domovinskog rata Hvar organizirano nudi smještaj izbjeglima s ratnih područja.
2003. g. – Hvar u poslijeratnim godinama ponovno postaje “in” odredište mladih turista Europe, ostvareno je više od pola milijuna noćenja unatoč turističkoj recesiji u svijetu.
BROJ STANOVNIKA: Općina Hvar (grad Hvar, Brusje, Velo Grablje, Malo Grablje, Milna, Zaraće, Dubovica, Sv. Nedjelja, Jagodna, Bojanić bad, Paklinski otoci) 4.239 stanovnika, sam grad Hvar 3.738 stanovnika.
PRIČA KOJU MORATE ZNATI: Cudo u For
Tijekom 16. stoljeća otok Hvar zadesio je niz katastrofa. U dva je navrata kolera pokosila stanovništvo, eksplodiralo je skladište municije na tvrđavi Španjola iznad grada Hvara, veliki ljudski gubici zabilježeni su i u pučkom ustanku koji je četiri godine trajao na području cijeloga otoka, napad, pljačka i palež obilježili su i provalu Turaka na otok. Svaka od ovih nesreća događala se i drugdje, ali “čudo” koje je tema radio-drame jedino je u običajima preživjelo u narodnoj svijesti i jedino se ono još uvijek obilježava.
Upravo godine 2010. na dan 6. veljače bilo je točno 500 godina otkad se “čudo” u Hvaru dogodilo. Na taj se dan slavi sv. Križić, a vjernici se u procesiji gradom Hvarom mole, pjevaju i nose relikvije koje su preživjele pola tisućljeća – drveno raspelo i tkanine na kojima je, vjeruje se, sačuvana krv koja je iz križa kapala.
Procesija nije više tako dramatična kao što je bila u doba “čuda” dok je na otoku bio jak pokret bičevalaca, niti se hoda bosih nogu za reklivijama, ali utjecaj ovog događaja možemo jasno vidjeti u nešto većoj, masovnijoj i puno napornijoj vjerskoj svečanosti koja se na veliki četvrtak održava na otoku Hvaru, a poznata je pod imenom “Za križem”.
U narodu su se sačuvali i napjevi iz tog doba, a priča se upravo pretvara u radio-dramu. “Cudo u For” priča je o potlačenoj većini koja je odlučila pobiti bahatu manjinu koja vlada, ali krv koja poteče iz Križića, nad kojim se zavjera kovala, mijenja i odgađa planove o ustanku. Jedan od glavnih zavjerenika od grižnje savjesti gubi razum dok se puk povodi za njegovim riječima i kaje, kažnjava i moli oprost.
Ipak, pučki je ustanak na otoku počeo svega dva mjeseca nakon “čuda”, ali se širio iz Staroga Grada, dvadesetak kilometara udaljenog od Hvara i trajao četiri duge i krvave godine.
Cijelo stoljeće nakon završetka ustanka u gradu je Hvaru kao najljepši znak pomirenja otvoreno prvo komunalno – i pučko i plemićko kazalište (1612. godine).
Legenda o “čudu” govori da je djevojka (kojoj nitko nije zapisao ime), u trenutku kad je otkrila krv na križiću, peglala te se u Hvaru zadržao običaj da na dan sv. Križića i ako ne idete u procesiju i ne pjevate religijske napjeve – barem nipošto ne pegla.
LEGENDA KOJA SE PRENOSI: Legenda o Paklinskim otocima
Kako je zapisao grčki povjesničar Teopomp, bog mora Posejdon zaveo je Zeusovu miljenicu nimfu Dahomar, te onako zaljubljeni, strepeći pred bijesom olimpskog vrhovnika, utekoše u Hadrijski zaljev, kako se tada zvalo Jadransko more. Misleći da su pronašli utočište, na usamljenoj hridi predadoše se strasti. Ipak, nisu mogli tek tako uteći Zeusu. I dok su sljubljeni ležali na postelji od busja matara koje se ispružilo kao tepih po oštrim otočnim hridima, Zeus, izbezumljen od ljubomore, hitnu s neba smrtonosnu munju na iznenađene pohotnike. Odmah su, prije negoli je munja pogodila i zapalila postelju od matara, zaronili u more, a Posejdon je svoju ljubavnicu zaštitio zakrivši joj tijelo svojim leđima pokrivenim školjkama i morskom travom, a potom su, na Zeusovo zaprepaštenje, nastavili ljubavnu igru. I baš kad je strast u podmorju dosegnula vrhunac, sjeme koje je izbacio uzdrhtali Posejdon suknu iz njegova uda prema površini. Tek što su kapi iskočile kao mali vodoskok spali ih Zeusova munja i pretvori u kameno otočje. Po nekima u Kornate, a po Teopompu Paklinski arhipelag pred Hvarom, gdje još i danas viri iz mora ona hrid, ljubavna ložnica Posejdona i nimfe Dahomar.
NAJZNAČAJNIJE OSOBE U POVIJESTI: Hanibal Lucić, Petar Hektorović, Ivan Frano Biundović
MJESTA NA KOJIMA SE MORATE FOTOGRAFIRATI: Hvarska tvrđava, hvarska Pjaca…
MUZEJ KOJEGA TREBATE POSJETITI: Muzej Hanibala Lucića (benediktinski samostan, muzej hvarske čipke), muzej franjevačkog samostana
POVIJESNO ZDANJE KOJE TREBATE VIDJETI: Hvarska tvrđava Fortica
NAJPOPULARNIJA PLAŽA: Vela Plaža kod hotela Amfora i plaža Pokonji dol
PLAŽA NA KOJOJ ĆETE NAĆI MIR: Dubovica i Mlini
PLAŽA ZA INVALIDE: Vela plaža kod hotela Amfora
NUDISTIČKA PLAŽA: Službeno nema, a neslužbeno Jerolim (2011. godine CNN je proglasio Jerolim najljepšom nudističkom plažom na svijetu)
MJESTA ZA DJECU: Gradski trg (zabranjen promet), gradske plaže i park Šumica s igralištem za djecu
PONUDA ZA NAUTIČARE: Aci marina Palmiža i luka Hvar
MJESTO ZA FJAKU: Restoran na otočiću Galešnik
PONUDA ZA STUDENTE: Kulturne znamenitosti i hvarsko ljeto (koncerti klasične glazbe)
PONUDA ZA UMIROVLJENIKE: Šetnica prema hotelu Amfora i šetnica prema uvali Pokonji dol
ETNO-EKO: Etno-eko sela Brusje, Velo Grablje, Malo grablje
DAN GRADA: Dan grada Hvara (blagdan sv. Stjepana, zaštitnika grada Hvara) – 2. listopada, zatim sv. Prošper (blagdan suzaštitnika grada Hvara) – 10. svibnja
MANIFESTACIJE: Dani hvarskog kazališta (znastveni skup i kazališne predstave)
10.5. – Gastro manifestacija povodom fešte sv. Prošpera
29.6 – 30.6. – Festival levande
Zadnja subota u kolovozu – Fešta vina u Jelsi
2.10. – Dan grada Hvara (tjedna događanja)
INFORMACIJE:
Turistička zajednica grada Hvara
Trg sv. Stjepana 42
Tel. +38521 742977
Mail: [email protected]
KAKO DOĆI:
Katamaranom iz Splita za luku Hvar
Trajektom iz Splita za Stari Grad (autobusom iz luke Stari grada za Hvar)
Trajektom iz Drvenika za luku Sućuraj (osobnim automobilom za Hvar)
Cijene se kreću od 47,00 za trajekt do 55,00 i 70,00 za katamaran
NAJBROJNIJI TURISTI: Englezi, Talijani i Njemci
NAJPOZNATIJI GOSTI: Prince Harry, jordanski kralj Abdulah II., Bernie Ecclestone, Vladimir Klitschko, Roman Abramovich, princeza Caroline od Monaca, Steven Spielberg, Sean Connery, Beyonce Knowles, Jack Nicholson, Clint Eastwood, George Clooney, Brad Pitt, Orson Welles (snimao film na Hvaru), John Malkovich, Michael Douglas & Catherine Zeta Jones, Tom Cruise.
NAJPOVOLJNIJA OPCIJA SMJEŠTAJA: Privatni smještaj do tri zvjezdice 100 – 150,00 kn po osobi i kampovi
NAJLUKSUZNIJA OPCIJA: Hotel Adriana **** Sensori Spa Suite 798 eura soba
PREPORUKE ZA RESTORANE: Prednost svih hvarskih restorana je svježa riba netom izvađena iz mora
PIZZERIJA: Alviž, Mizzarola, Kogo, Mama Leona, Villa Dinka, Bepo
IZLETIŠTA: Glavno hvarsko ljetno izletište su Paklinski otoci do kojih je moguće doći taxi brodovima iz luke Hvar. Ovisno o destinaciji, cijena karte je od 35,00 kn za otočić Jerolim do 60,00 kn za uvalu Palmižana.
Poluotok (lovište) Pelegrin ograđen žičanom ogradom da jeleni, mufloni i ostala divljač ne bi izlazili iz lovišta. Dok nije lov u tijeku, izletnicima je slobodan ulaz u područje lovišta. Lovište je bogato vegetacijom, divljači, prekrasnim uvalama i plažama, te Markova špilja s arheološkim nalazima od prije 6000 godina.
Područje između naselja Brusja i Velog Grablja je poznato po, pješačkim stazama koje prolaze kroz maslinike i lavandina polja, te starim suhozidima.
Sveta Nedjelja sa poznatim vinogradima na padinama ispod najvišeg vrha (sv. Nikola 626 m) otoka Hvara, te istoimena špilja (špilja sv. Nedjelje, 80m dubine).
Uvale jugoistočno od grada Hvara (Dubovica, Pišćena i Lučišće).
Crvene stijene istočno od uvale Pišćena.
OD SUMRAKA DO ZORE: Lokalni caffe barovi do 2 sata ujutro, a nakon toga Pink Chanpagne i Carpe Diem beach Stipanska
REKREACIJA: 120 km pješačkih i 96 km biciklističkih staza. Specijalizirane agencije za pustolovni turizam (Hvar Adventure i Secret Hvar). Mogućnost Climbinga, Sailinga i Kayakinga.
DOMAĆI SPECIJALITET: Hvarska gregada, crni rižot od sipe i za desert forski koloc
DOMAĆE PIĆE: 2400 godina tradicije vina. Najpoznatija crna vina su Plavac i bijela vina Bogdanuša
MORATE DOŽIVJETI: Kayaking kroz Paklinske otoke, skydiving iznad Starogradskih polja, snorkeling na južnoj strani otoka Hvara
NEMOJTE URADITI: Kupati se u gradskoj luci i hodati u kupaćima u staroj gradskoj jezgri
SUVENIR: Proizvodi od lavande na štandovima, hvarska čipka od agave u muzeju benediktinskog samostana, nakit od autohtonog crvenog koralja (Coral shop)
ZANIMLJIVOSTI: Hvarsko povijesno kazalište (lani 400. obljetnica)
Hvarska tvrđava “Fortica”
Muzej benediktinskog samostana sa čipkom od agave
Muzej franjevačkog samostana sa slikom posljednje večere i čempresom starim 500 godina
Hvarska pjaca – trg sv. Stjepana
Stara gradska jezgra pod tvrđavom
PRIRODNE ZANIMLJIVOSTI:
Paklinski otoci (skupina 20-tak otočića i hridi južno od grada Hvara)
Kanjon kod napuštenog sela malo Grablje
Suhozidi kod Velog Grablja
Najviši vrh otoka Hvara sv. Nikola (626m)
Crvene stijene i hrid Mali biskup kod uvale Pišćena
Klisure prema Svetoj Nedjelji
Poluotok Pelegrin
Špilja Sv. Nedjelje
Grabčeva špilja
PORUKA NAŠEG VODIČA: Posjetite otok lavande i vina, posjetite otok raznovrsnosti!