Ovaj tjedan, Udruga za istraživanje, promicanje i
zaštitu kulturne baštine Makarskog primorja i Zabiokovlja ‘’Kačić’’ provela je
prvu faza arheološkog istraživanja prostora okolo crkve sv. Liberana u Podgori.
Izvođač radova bio je ARHEORAD j.d.o.o. za arheološka istraživanja i usluge.
Voditelj istraživanja bio je arheolog Tomislav Jerončić, a voditeljica projekta
arheologinja Jelena Glamać iz Udruge Kačić.
Sukladno financijskim sredstvima, i u skladu s
rješenjem Konzervatorskog odjela u Splitu, provedena su kraća arheološka
istraživanja. Odlučeno je da će se u prvoj fazi istraživanja ukloniti dio
zemljanog nasipa i utvrditi položaj zidova. Zapadno od crkve sv. Liberana otvorena
je sonda od cca 40 m2. Pronađena su dva masivna zida, ukupne dužine oko 15
metara, te dva poprečna zida dužine oko 2 metra. Pronađeni su i loše očuvani
ostaci žbukane podnice. Odnosi zidova stratigrafski još uvijek nisu jasni, a
pokretnog arheološkog materijala zasad nema, izuzev nešto malo kostiju
pomiješanih sa zemljom, međutim van grobnog konteksta. Za konkretniju
interpretaciju pronađenih arheoloških struktura, u drugoj fazi istraživanja, biti
će potrebno proširiti i produbiti zahvat iskopa, da bi se utvrdilo da li je
riječ o ostacima stare župne crkve Svih Svetih, i/ili pak nekih drugih
arheoloških struktura.
Naime, prema predaji i arhivskim izvorima, na području
okolo crkve sv. Liberana, nalazila se stara podgorska župna crkva Svih Svetih,
prvi put spomenuta 1603. godine u matičnoj knjizi župe Podgora, no smatra se da
je sagrađena u 14. / 15. stoljeću. Ista je oštećena u razornom dubrovačkom
potresu 1667. godine. Početkom 60-ih godina 18. stoljeća, crkva je bila u lošem
i ruševnom stanju, stoga je odlučeno da se stara župna crkva sruši, a njen
građevinski materijal iskoristi za izgradnju nove barokne crkve u Sridi Sela,
na čijoj gradnji su mještani dobrovoljno radili.
Egzaktna lokacija srednjovjekovne i ranonovovjekovne faze
crkve Svih Svetih, nije sasvim poznata. Jedina istraživanja prije ovih, bila su
pokrenuta 1991. godine od strane Ane Kunac, arheologinje i bivše ravnateljice
Gradskog muzeja Makarska, no prekinuta su u samom početku zbog ratnih zbivanja.
Ipak zahvaljujući tadašnjem površinskom dizanju nasipa manjeg obima, i
pronađenim dijelovima zidova, bilo je jasno da se na ovoj poziciji nalazi arhitektonska
struktura čiju je funkciju, značaj i arheološki kontekst potrebno dalje
arheološki istražiti, a u budućnosti i turistički valorizirati i prezentirati.
Projekt je financijski podržan sredstvima Općine
Podgora, TZ Podgora, privatnom donacijom i vlastitim sredstvima.