Jednogodišnja biljka, mahunarka, krupnih sjemenki. Naraste do 1 metar visine. Uspjeva na svakoj vrsti tla. Cvjetovi su mu bijele boje, prekriveni crnim prugama. Nakon cvatnje narastu debele mahune dužine do 30 centimetara. U mahuni se nalazi od 4 do 8 zrna boba.
Bob je vrlo zdrava namirnica koju treba uvrstiti u jelovnik. Pun je proteina, vitamina, minerala, vlakana, folata.
Konzumacijom boba smanjujemo osteoporozu, čemu je zaslužan mangan. Liječi proljetnu anemiju, prepun je željeza. Smanjuje razinu kolesterola u krvi. Jača imunološki sustav i obnavlja stanice. Regulira krvni tlak, snižava ga jer sadrži velike količine magnezija i kalija koje su zaslužne za opuštanje krvnih žila.
Najnovija istraživanja pokazala su da bob liječi Parkinsonovu bolest. Bogat je levadopom, tvari koja potiče lučenje dopamina, hormona koji nedostaje oboljelima od ove bolesti. Dopamin poboljšava motoričke funkcije, pa bi ga oboljeli od Parkinsona trebali što češće koristiti u prehrani.
Bob štiti stanice od raka, a neke studije su pokazale da ljudi koji često konzumiraju bob ne obolijevaju od ove opake bolesti.
Sve gore navedeno trebalo bi nas uputit da bob što više uvrstimo u svoj jelovnik. Dolaskom proljeća, preko maslačka, šparoga, boba, artičoka pomalo čistimo i jačamo svoj organizam za nadolazeće dane.
Pripremanje boba je vrlo lako. Trebate samo imati malo više kreativnosti, a spravit ga možete na razne načine. Može se jesti sam ili u kombinaciji s blitvom, krumirima, artičokama itd. Obavezno mora biti kuhan. Izvrstan je i kao namaz na kruhu.
Koristite ga svježeg dok je sezona, a možete ga prokuhati par minuta, ohladiti i zamrznuti kako bi ga cijelu godinu imali na jelovniku.